1. Disi Gost, Eydis turnir je počeo...PRIDRUŽI SE! Hop

    => Pravila i prijava ~ O V Đ E ~
    => Linkovi na igre ~ O V Đ E ~
    => Pitanja i komentari ~ O V Đ E ~

    Girly~ TRENUTNI POREDAK ~Girly
    - update 20.11.2016.

More I Povijest

Rasprava u 'Povijest i Mitologija' pokrenuta od Nazgul_rulez, 10. Rujan 2007..

  1. Nazgul_rulez

    Nazgul_rulez Aktivan Član

    Od samih svojih početaka čovjek je vezan uz vodu . Uz rijeke i jezera ostala su nam mora kao područja na kojima se desilo iznimno mnogo povijesno bitnih događaja .

    Od otkrivanja nepoznatih krajeva , borbi sa prirodom i sa ljudskim faktorom , bitaka u ratovima ...mora su ponudila jako puno za proučavanje .

    Dalje prepuštam vama ... ovdje postajte svoje članke o moru i povijesti , ne zaboravite da najbolji članak nagrađujemo :great:
     
  2. Nea

    Nea curica

    Htjela sam ovo sama sastaviti, ali jednostavno nemam vremena :laugh: :up: :cry: . Stavit ću izvor s kojeg je preuzeto, ali slikice sam tražila po netu i nemam izvore. Ako ovdje ne može biti c/p ti ga Nazi obriši.



    HRVATSKI GUSARI

    OMIŠ

    Tijekom XII. i XIII. stoljeća Omišom su vladali knezovi Kačići koji su bili na čelu omiških gusara. Omiški gusari su vodili napade na papinske galije i trgovačke brodove moćne Venecije, Dubrovnika, Kotora, Splita... Sve su to bili povodi za učestale ratove te sklapanje sporazuma, koji su često završavali plaćanjem danka Omišanima za mirnu plovidbu. Medutim, svaki mir s omiškim gusarima bio je kratka vijeka pa su se protiv njih povela i dva križarska rata. Prvi rat, koji je završio pobjedom gusara, poveo je papa Honorije III. 1221. godine radi napada na križare koji su plovili prema Palestini. Drugi križarski rat, koji Omišani gube, poveli su Mlečani 1286. i 1287. godine, a označio je svojevrsan kraj moći knezova Kačica i njihove vladavine u gradu Omišu. neki od legendarnih omiških gusari bili su Malduk, Toljen, Pribislav, Osor..

    Gusarsku povijest zorno predočuju gradske tvrđave:

    Mirabella (Peovica)

    [​IMG]

    i Starigrad (Fortica)

    [​IMG]

    S Peovice može se vidjeti cijeli Omiš, a s Fortice cijeli Brački kanal, otoke Brač, Hvar i Šoltu, Srednja Poljica i ušće rijeke Cetine. Za gusarenje, to je bilo veoma važno, glede se sa jednoga mjesta moglo nadzirati veliko područje na kopnu i moru.

    Omiški gusari su koristili brodove na vesla , omiške strijele, odličnih karakteristika.

    [​IMG]

    Jedna od najvažnijih karakteristika omiških strijela je bila plitki gaz koji im je omogućavao brzu pokretljivost a isto tako i učinkovito povlačenje u korito rijeke Cetine, u slučaju opasnosti. Omiški su gusari sagradili podvodni zid u koritu rijeke Cetine na samom ulazu u more, koji je bio neobično važan. Taj podvodni zid (Mostina) se nije vidio glede je bio pod vodom, a imao je samo jedan otvor koji je bio prilagođen omiškim brodovima i koji se mogao zatvoriti lancima, tako da bi se neprijateljski brodovi tu nasukali ako bi ih pokušali slijediti.
    Na lijevoj obali rijeke Cetine bila je izgrađena i mala tvrđava (Gomilica), koja je sasvim porušena, a čija se uloga povezuje s Mostinom.

    Nakon Kačića, gospodari Omiša izmjenjuju se, a gusarstvo, premda jos uvijek djelatno, više nikada neće biti tako uspješno kao za njihove vladavine.

    Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Omi%C5%A1
     
  3. Velena

    Velena vintage queen

    7.9.1298.
    Pomorska bitka između Genove i Venecije ispred Korčule

    Jedna od najvećih pomorskih bitaka u srednjem vijeku, između armada Genove i Venecije, u kojoj je zarobljen Korčulanin Marko Polo. Genoveška flota sastojala se od 85 ratnih brodova, venecijanska od 96 galija i tri velika broda. Bitka je počela 7. rujna 1298. (nedjelja) i trajala je do kasno poslijepodne. U bitci je uništena galija Polovih, a sam Marko Polo je zarobljen. Zapovijedao je galijom s ukupno 120 vesala braneći tada Korčulu, jer je Korčulom vladala Venecija, koja je bila u sukobu s Genovom.Iako je bilo obostranih gubitaka, bitku je dobila Genova.
    Zapovjednik venecijanske flote Andrija Dandolo poginuo je u tom sukobu, a mnogi ugledni venecijanski pomorci i zapovjednici bili su zarobljeni, među njima i Marko Polo, koji je u zatvoru kazivao događaje sa svojih fantastičnih putovanja po Dalekom istoku. Tako je nastao glasoviti putopis koji je napisao zatvorenik Rustichell iz Pise. Taj je putopis u tadašnjoj Europi pobudio veliko zanimanje jer je tada zaostaloj Europi otkrio razvijenu i moćnu kinesku civilizaciju.
     
  4. Nea

    Nea curica

    MARKO POLO

    [​IMG]

    Najveći putnik svih vremena, Marko Polo rodio se, prema mnogim ozbiljnim izvorima (uključujući i Enciclopediu Britannicu – najnovije izdanje iz 2003. g.), u Korčuli 8. siječnja 1254. godine.

    Kao dječak od 17 godina otišao je sa svojim ocem Nikolom i stricem Matom, poznatim trgovcima, na veliko putovanje po Putu svile stigavši do dvora moćnoga mongolskoga vladara Kublai Khana. Svojim izgledom i inteligencijom zadivio je tadašnjega najmoćnijega vladara na svijetu i on ga je primio u mongolsku diplomatsku službu u kojoj je postigao zavidne rezultate. Polovi su se vratili u Europu 1295. godine i živjeli su u Veneciji gdje su se i dalje bavili trgovinom iako su se već obogatili na svom dugogodišnjem putovanju po Dalekom Istoku.

    Marko Polo 7. rujna 1298. g. kao zapovjednik mletačke galije, sudjeluje u najvećoj pomorskoj bitci srednjega vijeka, onoj između Venecije i Genove, koja se zbila pred Korčulom. U tom okrutnom pomorskom boju 7000 Mlećana je poginulo, a 7400 zarobljeno, čime je Venecija doživjela poraz od kojega će se dugo oporavljati. Među zarobljenicima bio je i Korčulanin Marko Polo, koji je, nakon četiri dana u korčulanskoj tamnici, proveo godinu dana u đenovskom zarobljeništvu. Tamo je diktirao svoje pustolovine i doživljaje u Kini svome zatvorskom sudrugu, Rustichianu da Pisi na francuskom provansalskom jeziku. Tako je nastala poznata putopisna knjiga pod naslovom «Čuda svijeta», koja je tiskana na pergamentu u nekoliko desetaka primjeraka jer tada u Europi još nije bio izumljen papir.

    Ta Polova knjiga otkrila je tada zaostaloj Europi jednu razvijenu i moćnu kinesku civilizaciju, a mnoga Markova zapažanja o stvarima i pojavama u Kini doimala su se kao razigrana mašta talentiranoga pisca. On je u noj, između ostaloga, govorio o gradu Kinsai s 10000 mostova i grijanim ulicama s bajkovitim palačama i vrtovima, o sustavu pošta konjskom zapregom koja je izuzetno djelotvorno funkcionirala, o papirnatom novcu, o nafti kao izvoru energije, o čudotvornim ljekovitim travama, o bogatim tkaninama svih vrsta, boja i desena, nalazištima zlata i dijamanata, mirodijama, neobičnim životinjama, tehnikama ratovanja i vladanja, suzbijanju inflacije i krivotvorenja pomoću neizbrisivoga kraljevskoga žiga – o stvarima o kojima Europa nije mogla ni sanjati.

    Markova knjiga, «Čuda svijeta», čitala se na kraljevskim dvorovima i u plemićkim palačama s velikim užitkom i zanimanjem, a danas se smatra najvećim putopisom u svjetskoj književnosti. Na talijanskom je dobila naslov Il millione (Milijun), vjerojatno zbog velikih brojki kojima je Marko opisivao svoje doživljaje, a na engleskom The Travels of Marco Polo (Putovanja Marka Pola). Ona je poslužila i kao predložak za brojne moderne romane (Colerus, Jennings, Sharp, Griffiths) igrokaze, opere, filmove i mjuzikle (Duka).

    Na samrtnoj postelji Marka Pola pitali se njegovi prijatelji zbog čega je napisao i ispričao toliko neistina, a on im je kratko odgovorio:
    «Nisam napisao ni pola od onoga što sam vidio i doživio jer sam znao da mi nećete vjerovati.»

    Marko Polo postao je legenda Korčule i njezin najprepoznatljiviji imidž. O njemu, kao Korčulaninu, pišu brojne revije i novine, snimaju se dokumentarni filmovi (film «Povijesna bitka Marka Pola» u režiji Balda Čupića dobio je prvu nagradu na festivalu svjetskih dokumentarnih filmova u New Yorku 2001. godine).

    Turistička zajednica Grada Korčule osnovala je «Međunarodni centar Marko Polo» za istraživanje i promicanje života i djela toga prvoga turiste i čovjeka koji je bio daleko ispred svoga vremena i koji je živio najzanimljivijim mogućim životom.

    Preuzeto sa: http://www.ikorcula.net/marcopolo/marko_po...bol_korcule.htm
     

Podijelite ovu stranicu