1. Disi Gost, Eydis turnir je počeo...PRIDRUŽI SE! Hop

    => Pravila i prijava ~ O V Đ E ~
    => Linkovi na igre ~ O V Đ E ~
    => Pitanja i komentari ~ O V Đ E ~

    Girly~ TRENUTNI POREDAK ~Girly
    - update 20.11.2016.

Jadransko Podmorje

Rasprava u 'Znanost i Priroda' pokrenuta od Nea, 10. Rujan 2007..

  1. Nea

    Nea curica

    :lol: Prekrasne životnije, veličanstvenih boja i oblika žive u našem moru... Predstavimo neke od njih. :laugh:

    KORALJI

    Koralji su jedan od najzanimljivijih i najfascinantnijih organizama na svijetu. I da, koralji su životinje. :lol: Detaljnije...

    Koralj je kostur sićušne životinjice, koraljnog polipa, koja sliči želatini i ima mnoštvo ticala. On izlučuje sluzavu tvar od koje nastaje koralj, a koraljni polip živi u njoj. Svojim ticalima se priljubi za stijenu, a iz njega počinju rasti novi pupoljci. Kada stari polip umre, živi nastavljaju živjeti pričvršćeni na njegov kostur i tako, iz stoljeća u stoljeće nastaju koraljni grebeni.

    Kosturi mekih koralja

    [​IMG]

    U Jadranu živi 56 vrsta koralja.Ima ih najviše na oko Kornata, Visa, Hvara, Lastova te šibenskih i zadarskih otoka.

    [​IMG]

    Najpoznatiji je crveni plemeniti koralj koji se najčešće upotrebljava za izradu nakita. Inače, crveni je koralj cijenjen kao nakit još od antičkih vremena. Nakit od jadrasnkog koralja na cijeni je već stoljećima.

    [​IMG] [​IMG]
    [​IMG]
     
  2. Elvenstar

    Elvenstar missing

    [​IMG]

    TRPOVI (Holothurioidea)

    Trpovi ili popularno - morski krastavci veliki su razred bodljikaša. Ove životinje su najbliži srodnici ježinaca i zvjezdača. To su isključivo morske životinje od kojih većina živi polusjedilački, pužući ili zakopavajući se u sediment. Manji dio vrsta su slobodnoplivajuće pučinske životinje. Trpovi probavljaju organsku tvar iz sedimenta koji gutaju, ili pak hranu iz stupca slobodne vode lijepe na svoja ticala i unose u usta. Narastu do 35 centimetara duljine, a mrijeste se od kolovoza do rujna. Kao i kod svih ostalih bodljikaša, tijelo trpa se sastoji od pet jednakih, zrakasto - simetrično poredanih dijelova. Izrazito je spor, a pokreće se puzanjem pomoću vodožilnog sustava. Tri zrake se nalaze na "trbušnoj" strani, dok su preostale dvije okrenute gore. Vijenac lovki se nalazi oko usta. U slučaju neposredne opasnosti može izbaciti kompletnu utrobu koja se za vrlo kratko vrijeme regenerira
    Prema nepotpunom popisu u Jadranu obitava 36 vrsta trpova. Vjerojatno je u nas najpoznatiji tamnosmeđi ili crni obični trp (Holothuria tubulosa), koji naseljava pjeskovito i muljevito dno duž čitave obale Jadrana, od same površine do dubine od 100 m.

    U Japanu se od trpova priprema gurmanski specijalitet trepank. Početkom 90-ih godina 20. stoljeća, na jadranskim obalama je počeo komercijalni izlov te izvoz poluprerađenih trpova u Japan. Kako su ovo slabo pokretljive i lako dostupne životinje procijenjeno je da bi komercijalnim izlovom u dvije godine populacija trpova bila desetkovana.


    Stoga je 1998. godine posebnim pravilnikom ograničen lov trpova te je zabranjen izlov i sakupljanje u komercijalne svrhe svih 36 vrsta trpova koji naseljavaju Jadransko podmorje (Pravilnik o zaštiti trpova (Holothurioidea) NN 76/98).


    [​IMG]
     
  3. Elvenstar

    Elvenstar missing

    PUŽEVI


    prugasta mitra (Mitra zonata)

    [​IMG]

    Ovaj puž vretenaste kućice velik je desetak centimetara. Živi na čvrstim i detritusnim dnima, na udaljenosti oko 3 nautičke milje od obale kopna i otoka. Možemo ga naći na dubini od 20 do 85 m. Općenito, o njegovoj se biologiji vrlo malo zna.

    Prugasta mitra je sredozemni endem, rasprostranjen uzduž istočne obale Jadrana od Cavtata do Rovinja, ali svugdje je vrlo rijedak. Najbrojniji su nalazi u području srednjeg Jadrana.
    Radi svoje rijetkosti i ljepote kućice ovo je vrlo tražena vrsta. Stoga su i ovako rijetke populacije u posljednje vrijeme još više prorijeđene. Od 1994. godine prugasta mitra je zakonom zaštićena te je sakupljanje, izlov i trgovina ovom vrstom strogo zabranjena (Zakonu o zaštiti prirode NN 30/94).

    Prema Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama (NN 84/96) novčana kazna za ubijanje jedinke vrste Mitra zonata iznosi 8 000,00 Kn.





    puž bačvaš (Tonna galea)

    [​IMG]

    Bačvaš živi pojedinačno ili u rijetkim nakupinama na mekanim pjeskovitim ili muljevitim dnima, na dubini od 10 do 150 m. Kao što mu ime kaže, kućica ove vrste bačvastog je oblika, vrlo je velika i relativno krhka. U duljinu može narasti do 30 cm, pa je bačvaš jedan od najvećih puževa Jadrana. Hrani se bodljikašima i drugim mekušcima i vrlo je značajan predator ekosustava koji nastanjuje. Iz pljuvačne žlijezde izlučuje 4%-tnu sumpornu kiselinu kojom otapa ljušture plijena.

    Rasprostranjen je u Indo-Pacifiku, istočnom Atlantiku te cijelom Sredozemlju i Jadranskom moru. U Jadranu naseljava priobalna područja do 5 nautičkih milja udaljenosti od obale. U sjevernom dijelu Jadrana vrlo je rijedak. Najbrojnija naselja ove vrste zabilježena su u srednjedalmatinskim kanalima i zaljevima.
    Zbog atraktivnog izgleda i svoje veličine često se izlovljava i prodaje kao suvenir. Stoga se njegove populacije posljednjih godina sve više prorjeđuju. Od 1994. godine puž bačvaš je zakonom strogo zaštićen te je sakupljanje, izlov i trgovina ovom vrstom strogo zabranjena (Zakonu o zaštiti prirode NN 30/94).

    Prema Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama (NN 84/96) novčana kazna za ubijanje jedinke vrste Tonna galea iznosi 1 000,00 Kn.





    tritonova truba (Charonia tritonis seguenza)

    [​IMG]

    Tritonova truba (tritonov rog) najveći je jadranski puž. Ima masivnu vretenastu kućicu i može narasti do veličine od 40 cm. Živi na hridinastim dnima, u podnožju strmih stijena. Nastanjuje staništa s bogato razvijenim pokrovom algi te mnoštvom zvjezdača koje su mu osnovna hrana.

    Ovo je mediteranski puž, rasprostranjen u cijelom Jadranu, ali je iznimno rijedak. Najviše nalaza ove vrste zabilježeno je za akvatorij Dubrovnika te srednjedalmatinskih otoka Hvara, Visa i Sušca.
    Zbog svoje rijetkosti i ljepote kućice vrlo je tražen. Kako mu je populacija jako prorijeđena, u cilju očuvanja vrste zakonom je zaštićen (Zakonu o zaštiti prirode NN 30/94), te je sakupljanje, izlov i trgovina ovom vrstom strogo zabranjena.

    Prema Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama (NN 84/96) novčana kazna za ubijanje jedinke vrste Charonia tritonis seguenza iznosi 4 000,00 Kn.
     
  4. Velena

    Velena vintage queen

    ZAŠTIĆENE VRSTE JADRANA

    Zakonon o zaštiti prirode u Hrvatskoj su zaštićene sve morske kornjače, svi morski sisavci, školjkaš plemenita periska (Pinna nobilis), te puževi prugasta mitra (Mitra zonata) i tritonova truba (Charonia tritonis). Nije dozvoljen izlov, uznemiravanje ili trgovina ovim vrstama!

    VOGA, MORSKA TRAVA (Posidonia oceanica)
    [​IMG]



    Livade morske cvjetnice Posidonia oceanica područje su velike bioraznolikosti u Jadranu. Zbog onečišćenja, sidrenja, kočarenja i drugih razloga ova morska cvjetnica se sve viže povlači i nestaje čime je ugrožen i čitav biljni i životinjski svijet koji nastanjuje livade. Doprinesite očuvanju ove zajednice time što se nećete sidriti iznad livada voge!
    Bacanje i povlačenje sidra dovodi do nepopravljivih šteta livadama morske trave. Livade morske trave veliki su proizvođači kisika u moru pa ih nazivaju i plućima mora. Ne tako davno brojne i guste, površine prekrivene morskom travom u sjevernom Jadranu velikom brzinom nestaju.

    PRSTACI (Litopaga litophaga)
    [​IMG]


    S površine se devastacija do koje dolazi zbog izlova prstaca ne vidi. Argumenti gurmanske naravi ne mogu biti isprika za bezumno uništavanje podmorja. Ljubitelji prstaca vjerojatno ne znaju do kakvog pustošenja dovodi njihov kulinarski užitak. Lomljenjem stijena nepovratno se uništava izgled stjenovite obale, ali i bitno ugrožava njen biološki i ribolovni potencijal. Stoga je Zakonom o morskom ribarstvu RH zabranjen izlov i trgovina prstacima. Ne prihvaćajte prstace u restoranima jer time kršite zakon i doprinosite uništavanju jadranske obale!

    MORSKI KONJIĆ (Hippocampus sp.)
    [​IMG]

    Ugrožena je vrsta u Jadranu. Ovo dobroćudno i nježno morsko biće vrlo je lak plijen nesavjesnih ronioca koji ne shvaćaju da živa bića nisu suveniri. Ne podržavajte ubijanje morskih konjića kupnjom osušenih primjeraka od prodavača suvenira!

    PLEMENITA PERISKA (Pinna nobilis)
    [​IMG]


    Ovaj školjkaš zaštićena je Jadranska vrsta koja obitava na pjeskovitom dnu. Čest je stanovnik livada morske trave, voge. Razvojem turizma njezina su staništa nagli prorijeđena ponajviše zbog ljuštura koje se koriste za izradu ukrasnih predmeta i kao suvenir. Zabranjeno je njezino vađenje i stavljanje ljuštura u prodaju!

    DUPIN (Tursiops truncatus)
    [​IMG]


    Dupini si vrsta čiji opstanak ugrožavaju ljudske aktivnosti na moru, pretjerani izlov ribe i zagađenje mora. Dupini uz pomoć zvuka identificiraju i hvataju plijen, međusobno komuniciraju i orjentiraju se stvarajući akustičnu kartu zone u kojoj se kreću. Većina zvukova koje proizvode gliseri, naročito zvukovi propelera, preklapaju se s frekvencijama koje koriste dupini. Zbog njih ponekad napuštaju omiljena mjesta na kojima se hrane ili borave s mladima, a poznato je, također, da buka u njih može proizvesti i stres. Od 1995. godine dupini su u Hrvatskoj zaštićena vrsta, ali to nije dovoljno. Bez svijesti i poznavanja pravila ponašanja niti jedna zaštita na papiru ne može biti učinkovita: dupini se ne smiju proganjati i plovila se ne smiju usmjeravati ravno prema njima. Dupinima se treba približiti vrlo sporo, držeći se paralelno s njihovim pravcem kretanja i izbjegavajući iznenadne promjene smjera i buku. Najbolje je ugasiti motor. U krugu od 100 metara od dupina ne bi smjelo biti više od jednog plovila, a u krugu od 200 metara najviše tri. Prilikom napuštanja područja s dupinima, ubrzavati treba postupno i tek kada se oni nalaze na udaljenosti od 100 metara.
     
  5. Anria

    Anria Aktivan Član

    MURINA

    Murina je najčešće smeđe boje, dok neke vrste tijekom života mijenjaju boju.
    To j eplaha riba elegantnog, dugog, tankog tijela, zanimljive glave. Jednostavno je očaravajuća i prelijepa. Većinu svog vremena se skriva u nekom zaklonu ili u sitnom pijesku. Agresivna je i ljuta samo kad se osijeti ugroženo. Svima je poznato da se ronioci graju s tim ribama. No, ipak, to se ne preporuča amaterima koji ne shvaćaju stvrnu opasnost od te ribe (ja sam se jednom igrala sa murinom :laugh:)
    Hrani se drugim ribama, a posebno je aktivna za punog mjeseca.
    Iako tjera strah u kosti svima, riječ je o ribi koja iz svog zaklona izlazi samo kad je potpuno sigurna da može loviti na miru. Ipak, bolje ju je ne uznemiravati, jer odrasla murina vas može koštati prstiju.

    Zanimljiv podatak je da jedna vrsta murine kako stari mijenja spol iz mužjaka u ženku.

    Murine se često drže kao kućni ljubimci u akvarijima.


    [​IMG]
     
  6. pasion of love

    pasion of love Aktivan Član

    Vezano uz dupine: dupini su jedina bića (uz ljude) koja imaju sex radi užitka :laugh:
     
  7. Mercenary

    Mercenary Gaunt's Ghost

    Vezano uz dupine: dupini su jedina bića (uz ljude) koja imaju sex radi užitka :up:

    Da :laugh:

    Naša braća po inteligenciji :up:
     
  8. quixoticelixer

    quixoticelixer Aktivan Član

    Čovječja ribica (Proteus anguinus) spada u skupinu vodozemaca (Reptilia), u podskupinu repaša (Urodela). Ima nježno i vitko tijelo s malim i tankim ekstremitetima. Na prednjim nogama se nalaze tri prsta, a na stražnjim dva. Vertikalno spljošteni rep kraći je od tijela. Oči su slabo razvijene i prekrivene kožom. Sa svake strane glave su tri vanjske crvene škrge. Koža je ružičaste boje koja potječe od površinskih kapilara. Kroz prozirnu kožu se naziru konture unutrašnjih organa, što uvelike olakšava određivanje spola kod odraslih jedinki. Tamnjenje kože se može potaknuti izlaganjem jedinke na svjetlo. Ova pojava ukazuje na to da ove životinje nemaju albinizam, već je njihova bezpigmentiranost posljedica života u vječnoj tami.

    Veličina jedinki je od 23 do 25 centimetara, a mužjaci su nešto manji od ženki. Drugo spolno obilježje je razlika u veličini kloake u razdoblju parenja, pri čemu je kod mužjaka veća i izduženija nego kod ženke.

    Čovječja ribica živi u podzemnim slatkim vodama, te u neosvijetljenim staništima Dinarskih Alpa, duž Jadranskog mora, od Venecije do Hercegovine (Istra, Slovenija, Dalmacija, Hrvatska). Obitava u podzemnim vodenim sustavima, s mirnom vodom, bogatom kisikom i niskom temperaturom između 6 C i 10 C.

    [​IMG]

    Čovječja ribica živi u podzemnim vodama, te ju je stoga vrlo teško proučavati. Dolazi u špiljama koje su dostupne ljudima, ali su to pretežno mlade jedinke, što upućuje na zaključak da su to samo rubna područja njenog staništa. Većina promatranja vršena su u zatočeništvu. Mužjaci se za vrijeme parenja ponašaju vrlo teritorijalno i štite svoje područje od drugih mužjaka. Kada ženka uđe u takvo područje, započinje udvaranje. Mužjak prvo maše repom u smjeru ženkine glave. Zatim njuškom dotiče njenu kloaku. Sada ženka dotiče mužjakovu kloaku svojom njuškom, a potom ga slijedi 10-ak centimetara nakon čega mužjak ispušta svoje spermatofore. Sada par hoda zajedno sve dok ženka ne prihvati spermatofore svojom kloakom. Udvaranje se može ponoviti mnogo puta tokom nekoliko sati.

    Ženka odlazi s mužjakovog teritorija i nakon 2-3 dana polaže jaja, što čini sljedećih 25 dana, pri čemu položi i do 70 jaja pod kamen. Jaja, veličine od 4-5mm, čuva ženka. Jaja se legu nakon 86-182 dana, ovisno o temperaturi vode. Kad se izlegne ličinka, ne dolazi do potpune preobrazbe jer ovdje susrećemo neoteniju, tj. odrasla jedinka nalikuje ličinki (zadržava vanjske škrge, repnu peraju i druge ličinačke karakteristike). Dužina života čovječje ribice je procijenjena na 58 godina. Uglavnom se hrani ličinkama kukaca, mekušcima i sličnim životinjama. Plijen može otkriti i na većoj udaljenosti oslanjajući se na kemijske tragove.

    [​IMG]
     
  9. Samwyse

    Samwyse Aktivan Član

    Pečena orada u vinu

    "Orada je jedna od najcjenjenijih bijelih riba, a ovako pripremljena osobita je poslastica. Kao prilog poslužite kuhanu blitvu s krumpirom, koji se razlikuje u omjerima namirnica, ali su začini posvuda isti: maslinovo ulje, češnjak, papar, Vegeta."

    1. Oradu očistite i osušite izvana i iznutra upijajućim papirom. Prije pečenja uzdužno je zarežite i pospite s malo soli i papra.

    2. Krumpir narežite na ploške, malo posolite i pouljite pa izmiješajte. Zatim ga stavite u pleh, pa po njemu složite pripremljenu ribu i stavite peći u pećnicu zagrijanu na 200°C. Pecite oko 50 minuta, uz povremeno premazivanje uljem.

    3. U međuvremenu pripremite mješavinu od vina, malo vode ili ribljeg temeljca, ulja, nasjeckanog peršina, češnjaka, ružmarina, lovorova lista, limunova soka, malo soli, papra i Vegete.

    4. Pri kraju pečenja prelijte je pripremljenom mješavinom.

    [​IMG]
    UZ MALO CAROLIJE....
    [​IMG]

    VOILA!
     
  10. Leviathan

    Leviathan Aktivan Član

    Hobotnica (Octopus vulgaris) je mekušac iz porodice glavonožaca. Ima 8 krakova s kojima može dostići duljinu i do 3 metra. Hobotnica je odlično prilagođena životu lovca, ali i plijena, jer ima tajno oružje. U tjelesnim naborima krije vrećicu s crnilom koje ispušta kad želi zbuniti svoje neprijatelje. Nevjerovatno ljupka hobotnica izgleda kao gomoljasta glava s osam nogu, no njezino vrećasto tijelo krije iznimno dobro razvijen mozak i živčani sustav, zbog čega je hobotnica iznenađujuće inteligentna morska životinja.




    Način života
    Hobotnica je važan stanovnik morskog dna gdje živi na stjenovitim obalama i većinu vremena provodi u rupama ili raspuklinama stijena u plitkoj vodi. Katkad krakovima prenosi kamenje i gradi neku vrstu "utvrde" na morskom dnu. Hobotnica se kreće plivajući ili pužući po dnu na vrhovima krakova, a pri bijegu se kreće unatrag. Po mogućnosti se povlači uvijek u isto sklonište. Sklonište se prepoznaje po uredno naslaganom većem i manjem kamenju ispred rupe. Mužjaka se od ženke razlikuje po nešto većim prianjalkama.

    Danju hobotnica većinu vremena provodi u svom skrovištu i pritom promatra okolinu. Njezine velike oči s kapcima prilagođene su prigušenom svjetlu pod vodom pa mogu razaznati gibanja i prepoznati strukture.

    Hobotnica je osjetljiva na hladnoću i zbog toga ih mnogo ugiba zimi u plitkim predjelima uz obalu zbog niskih temperatura mora. Hobotnica zamočena u slatku vodu ugiba za nekoliko sekundi.


    Prehrana i način lova
    Kao većina podvodnih lovaca izlazi i hobotnica iz svojeg skrovišta tek kad se smrači te odlazi u potragu za hranom. Njezina omiljena hrana su rakovi, rakovice i školjkaši. Iako je hobotnica odličan plivač, najčešće svoj plijen lovi primjenjujući lukavstvo. Može mijenjati boju tijela i tako se prilagoditi okolini. Ležeći maskirana na morskom dnu promatrat će okolinu i jurnuti na neopreznog "prolaznika" te ga omamiti svojim nervnim otrovom. Njezini dugi i snažni krakovi rastezljivi su i opremljeni s dva reda prianjalki, kojima hobotnica može čvrsto držati i sklizak plijen.

    Ako je njezina žrtva neki mekušac s tvrdom ljušturom, hobotnica će razbiti ljušturu svojim "papagajskim kljunom" tj. čeljustima sličnim kljunu. Kad želi uloviti neki mnogo opasniji plijen, kao što je naprimjer hlap, služi se lukavijom metodom. Najprije u vodu ispusti oblak crnila i tako smanji vidljivost, a zatom se kroz taj oblak oprezno približi hlapu i zgrabi ga sa stražnje strane kako ovaj ne bi mogao upotrijebiti svoja kliješta za obranu.





    Neprijatelji i obrana
    U neprijatelje hobotnice ubrajaju se ugori, dupini i morski psi, kojima je ona česta hrana. Ako je moguće, hobotnica će im pobjeći najvećom mogućom brzinom pomoću svog "mlaznog pogona" te izbaciti crnilo. Hobotnica osim toga ima sposobnost da se provuče kroz vrlo male otvore kroz koje je neprijatelji ne mogu slijediti pa ostaju zbunjeni ispred njenog skloništa.

    Svojom sposobnošću da se bojom u potpunosti prilagodi okolini hobotnica, međutim, već unaprijed sprečava da je netko otkrije. Ona pigmente boje u svojoj koži može rasporediti po želji, može ih na nekim mjestima zgusnuti, na nekima razrijediti te oblikovati pruge i uzorke koji su u skladu s okolinom.

    Najučinkovitija obrambena metoda jest ona ista koju koristi i u lovu. Ako je netko slijedi, ispustit će hobotnica u vodu velik oblak crnila. Istodobno ispušta i tvar koja umrtvljuje osjetilo mirisa protivnika tako da je on više neće biti u stanju pronaći.

    Mora se spomenuti i 'otrovni zub' koji se nalazi u središtu gdje izrastaju krakovi, ispod hobotnice. Ribolovci paze da taj zub uklone kada ulove hobotnicu da ne nastradaju.


    Razmnožavanje
    Hobotnice koje se pare izgledaju kao da se drže za ruke. No u stvarnosti mužjak pomoću posebnog kraka, koji se naziva hektokotilus, uštrcava spermafore (sjemene vrećice) u otvor plašta ženke kako bi oplodio jajašca. Tjedan dana kasnije ženka polaže jajašca u obliku grozdastih nakupina, oblaže ih želetinoznom masom i pričvršćuje za stijenu. Tijekom četiri do šest tjedana, koliko je potrebno da se iz jaja izlegu larve, čuva jajašca, često ih dodiruje i čisti te im dovodi svježu vodu. Ta briga za mrijest može je stajati i života jer za to vrijeme ništa ne jede pa može u potpunosti izgubiti snagu i uginuti.

    Iz jaja će se izleći ličinke duge samo 3 mm,koje izgledaju kao minijaturne hobotnice. Zajedno s planktonom plutaju neko vrijeme u vodi da bi se kasnije spustile na morsko dno, gdje brzo rastu.


    savršen stroj za ubijanje i lov.... moj najdraži stanovnik mora

    [​IMG]
     

Podijelite ovu stranicu