1. Disi Gost, Eydis turnir je počeo...PRIDRUŽI SE! Hop

    => Pravila i prijava ~ O V Đ E ~
    => Linkovi na igre ~ O V Đ E ~
    => Pitanja i komentari ~ O V Đ E ~

    Girly~ TRENUTNI POREDAK ~Girly
    - update 20.11.2016.

Investiranje

Rasprava u 'Hram Života' pokrenuta od Mithrandir, 6. Svibanj 2007..

  1. Mithrandir

    Mithrandir Aktivan Član

    Potaknut Neinim krasnim komentarima i zahtjevima publike :D, otvaram novi topic. Bilo bi mi drago da preraste u potsekciju na forumu, makar sumnjam da je ovo forum za to.
    Ovo je moj post iz teme 'Novac' gdje odgovaram na neka pitanja o investiranju.


    Sad se vec stvorila dobra podloga da pochnem pametovat :D Ajmo onda.


    Prvo, Nea, znam dobro da si ne mozes priustiti 2000 kn mjesecno na stranu. Malo tko moze. Zato sam i napisao na dnu "Naravno, ne mogu svi odvajati 2000 kn mjesecno, ali primjer sam za sebe je fantastican."
    Primjer je bio cisto za razumijevanje, ulijevanje dobre volje za investiranje.


    Idem odgovarati dalje redom.
    Kako se odlučiti za fond?
    Prvo da definiramo fond. Investicijski fondovi su ustanove koje prikupljaju novac kako bi ga, uz stručno vodstvo, uložile i ostvarile zaradu. Po onome u što ulažu ih dijelimo na više vrsta: novčani, obveznički, mješoviti i dionički su najčešći. Razlika je u stupnju rizika i zaradi koju ostvaruju.
    Novčani fondovi su najsigurniji i oni 100% sigurno donose 3-5% zarade godišnje. Oni ulažu u trezorske zapise, dužničke novčane depozite, državne obveznice i slično. Obveznički ulažu u obveznice i imaju nešto više prinose. Mješoviti fondovi kombiniraju ulaganje u dionice s ulaganjem u obveznice, a dionički ulažu isključivo (ili najviše) u dionice. Najrizičniji su dionički fondovi jer se svašta može dogoditi na burzi, ali zato i donose (mogu donijeti) najviše prinose.

    Kako se odlučiti za fond?
    Procjeniš svoju sklonost riziku te vrijeme nakon kojeg će ti novac koji si uložila trebati. Ako se a)novca možeš odreći na duže vrijeme (par godina ili više) i ako se b) ne bojiš riskirati, za tebe je dionički fond. Što više te dvije varijable smanjuješ, to je za tebe neki manje rizičan fond. Kako vrijeme utječe? Pa, općenita je pretpostavka da će vrijednosti dionica rasti. Ako kratkotrajno padnu, kroz neko vrijeme ćeš ipak biti u plusu. Uostalom, tako računaju i fondovi pa naplaćuju veće naknade za ulaganje u dioničke fondove, a uglavnom nema naknada za novčane (samo neka mala na godišnjoj razini).

    Koja je prednost fonda nad osobnom kupovinom dionica?
    Puno je manji rizik i puno je manje posla. Tvojim novcem barat tim stručnjaka za investiranje i kupuje hrpe različitih dionica. Čak i ako nešto padne, ostale mogu izvući. Ako ti sama kupiš jednu dionicu i ona padne, što ćeš... Osim toga, ako sama kupuješ dionice, svaki dan trebaš čitati sve vijesti, tražiti informacije o firmama čije si dionice kupila, pratiti stanje na burzi (a trguje se od 8 do 14 sati)... Ovako to za tebe rade drugi ljudi, ljudi kojima je to (dobro plaćen) posao.

    Minimalno ulaganje?
    U fond je minimalno ulaganje između 100 i 400 kn, ovisno od fonda do fonda. S dionicama je stvar malo drugačija. Teoretski ne postoji minimalno ulaganje. Najmanje što možeš kupiti je jedna dionica, a ona može varirati od 50kn (Zdenka) do 60,000 kn (Konzum). No postoji razlog zašto nikad nećeš kupiti samo jednu jeftinu dionicu, a to je taj što minimalna naknada brokeru (bez kojeg ne možeš kupiti ni prodati) iznosi 100 kn.

    Donosi li kupnja dionica lovu posjedujući ih ili samo u slučaju prodaje?
    Oboje. Ako kupiš neku dionicu po 100 kn i prodaš je za 120, ti si ostvarila profit od prodaje. Međutim, ako ta firma zaradi i odluči vlasnicima (dioničarima) isplatiti tu zaradu, onda ćeš zaraditi i tako. To se zove dividenda, a ako se isplaćuje isplaćuje se jednom godišnje. Neke firme svake godine isplaćuju, neke ne.
    U svakom slučaju, kupovati dionice s ciljem zarade od dividende se ne isplati. Zašto? Dividende nisu velike u odnosu na cijenu dionice. Ako pogledamo brojke, ispada da su dividende između 1% i 10% vrijednosti same dionice.
    Adris grupa
    Neto dobit Adris grupe za 2006. godinu iznosi 602 milijuna kuna, a Nadzorni odbor predložio je isplatu dividende po dionici u iznosu od 5,5 kuna, priopćeno je iz Adris grupe.
    Siemens

    Na Glavnoj skupštini Siemensa sazvanoj za 22. svibnja odlučivat će se između ostaloga o isplati dividende dioničarima u iznosu od 107 kuna po dionici. Neto dobit Siemensa za 2006. iznosi 101,2 milijuna kuna i u cijelosti će biti isplaćena dioničarima kao dividenda.

    Ericsson Nikola Tesla

    Nadzorni odbor (NO) kompanije Ericsson Nikola Tesla podržao je prijedlog Uprave da predloži Glavnoj skupštini usvajanje isplate dividende u iznosu od 320 kuna po dionici, objavili su iz kompanije.


    Što znači 1000 dionica, koliki postotak udjela?
    Trebamo razgraničiti dionicu od udjela, makar su to recimo iste stvari. Kupuješ dionice firme, a udjele u fondu. Objasnit ću oboje.
    Dakle što znači imati 1000 dionica? Ovisi od firme do firme. Kako se određuje početna cijena dionice? Recimo da imamo poduzeće koje vrijedi milijun kuna. Poduzeće odluči izdati dionice, što znači da ono svoju vrijednost mora podijeliti na jednake dijelove (dionice). Ako poduzeće odluči izdati 1000 dionice, one će vrijediti milijun/1000 = 1000 kuna po komadu. Ako odluči izdati 10,000 dionica, vrijedit će 100 kn po komadu. Onaj koji posjeduje neki postotak firme će imati jednako novca neovisno o tome na koliko je dionica firma podijeljena.
    Recimo da je naše poduzeće A koje vrijedi milijun kuna izdalo 1000 dionica po 1000 kn. Uzmimo neko poduzeće B koje vrijedi 10 milijuna kuna, ali je odlučilo izdati 100,000 dionica. Jedna njihova dionica će tad vrijediti 100 kn. To, očito, ne znači da firma A vrijedi više od firme B, već samo da se radi o sveukupno drugačijem broju dionica. Jedan poznati investitor je odlučio izdati tako malo dionica da jedna vrijedi 44.000$ i to s razlogom da neozbiljni mali investitori ne kupuju njegove dionice.
    A što znači imati 10% dionica neke firme? Znači da posjeduješ jednu desetinu tog poduzeća te da imaš 10% pravo glasa kad se donose odluke u tom poduzeću. Dakle, onaj tko ima 50% + jednu dionicu donosi sve odluke. Kao u Saboru.

    Kako se, pak, računa vrijednost udjela u fondu?
    Recimo da imaš 3000 kn i želiš ući u fond F. Vrijednost jednog udjela u fondu je npr. 126 kn. Za sad to možemo poistovjetiti s cijenom dionice (imovina je podijeljena na jednake dijelove...). Ti pošalješ fondu 3000 kn, oni oduzmu recimo 100 kn naknade za ulaz i ostane 2900 kn. Oni tada podijele tvoju lovu s cijenom udjela i ispadne da imaš 2900 / 126 = 23,0158 (4 decimale uzmimo) udjela u tom fondu. Primjeti da ne možeš posjedivati 1,5 dionica, ali udjela da. I što tvoji udjeli sad znače? Gledaš kako im se mijenja cijena. Recimo da cijena udjela u fondu F poraste na 130 kn. I sad množiš svojih 23,0158 udjela sa 130 kn = 2992 kn. To znači da tvoji udjeli, koje si platila 3000, sad vrijede 2992 kn. (gubitak je zbog plaćanja ulazne naknade 100 kn). Recimo da udjeli dalje porastu na 140 kn. Sad množimo broj udjela s novom cijenom 23,0158 * 140 = 3222 kn. To znači da tvoji udjeli sad vrijede 3222 kn. Ako ih sad odlučiš prodati (što možeš bilo kad) zaradit ćeš 3222 (trenutna vrijednost) - 3000 (početni ulog) = 222 kn.
    Ja osobno posjedujem 34,5257 udjela u FIMA Maximum fondu. Platio sam ih 3600 kn. Ako pomnožimo sa trenutnom cijenom udjela, ispada da vrijede 3802 kn. Dakle, u mjesec dana (kad sam uložio) zaradio sam 200 kn. Dakle, ako odem u FIMU i kažem 'želim povući novac iz fonda' tj. isto kao i 'želim vam prodati natrag vaše udjele koje sam ranije kupio' dobit ću 3802 kn za njih. (neću jer moram platiti i izlaznu naknadu jer vadim nakon samo mjesec dana, a tu je i naknada za upravljanje, no to je ideja)

    Možemo reći da je moja 'kamata' u tom slučaju 5,55% (tolko sam u plusu na početno ulaganje). Ako uzmemo u obzir da je to bilo samo u mjesec dana, to je zaista super :) Banke na oročenu štednju (dakle ne možete povući kad hoćete, za razliku od fonda) daju između 3 i 5% kamate godišnje. Godišnje. Ali garantirano siguran prinos.

    Kad sam u PBZ-u digla kredit dio love su stavili u njihov novčani fond. vrijednost u valuti: 557,73 EUR broj udjela. 5,2295 cijena udjela: 106,65 EUR. Što to znači?

    Ako podijeliš, kao što sam već par puta radio, cijenu tvog ulaganja u taj fond (dio love od kredita) s cijenom udjela na taj dan, dobiješ 557,73 / 106,65 = 5,2295. Toliko udjela si kupila, a eto to i piše gore. Koliko taj novac sad vrijedi? Nisi napisala koji točno novčani fond (PBZ ih ima nekoliko = novčani, kunski novčani, euro novčani, dollar fond). No, budući da se radi o eurima, pretpostavljam da je euro novčani. Ako na netu pogledamo (www.hrportfolio ili www.pbzinvest.hr ) koliko je zadnja cijena jednog udjela u euro novčanom fondu, vidjet ćemo da je 106,65 €. Zaključujem: nedavno si stavila lovu u fond. Fond polako raste (kao i svi novčani) pa još uvijek piše kao da jedan udio vrijedi 106,65 €. Ili si mi to dala upravo zadnje podatke? No, u svakom slučaju, kad vrijednost udjela poraste na npr. 106,70 €, ti ćeš imati 106,8 * 5,2295 = 558,51€ vrijednosti udjela. Nije baš neki prinos, jelda? To su novčani fondovi. Godišnje svega nekoliko posto, ali garantirano. Poput oročene štednje, samo što možeš bilo kad povući.

    Si me vidla sad ;) ?

    Exxar ti je potpuno točno rekao. Ako ne znaš kupovati dionice ili ne želiš trošiti vrijeme i živce na to, daj svoju lovu fondu koji će to raditi.
    However, moj je cilj iz laika što se tiče burze napraviti ljude koji će kupiti dionice T-HT-a kad za to dođe vrijeme :) No to je već materijal za drugi post i drugu temu koju ću otvoriti. Potražiti uskoro na svim kioscima i boljim ljekarnama.

    Evo ga, preko tri stranice teksta :)

    I neću tražit provizije od prinosa na vaša ulaganja :D
     
  2. Mithrandir

    Mithrandir Aktivan Član

    Ae Mith, cekamo referat o isplativosti T-HT dionica laugh.gif
    reče Exxar.

    Sami ste tražili:

    Uvod – IPO

    Initial Public Offering ili Prva javna ponuda je postupak u kojem neka dionica prvi puta izlazi na primarno tržište kapitala. U sklopu tog procesa investicijski bankari moraju prvo utvrditi početnu cijenu vrijednosnice (dionice ili obveznice), zatim pripremiti pisani dokument s ključnim poslovnim informacijama koji opisuje vrijednosnicu (tzv. Prospectus), provesti kompleksni pravni postupak pravne registracije kod nadležnih državnih i burzovnih tijela te formirati konzorcij ulagača (tzv. Underwriting Syndicate) koji osigurava novčana sredstva za te novoizdane dionice. Nakon što se dionica proda na primarnom tržištu, njome se nastavlja trgovati na sekundarnom tržištu (burzi). Cilj javne ponude je osigurati kapital potreban za poslovanje poduzeća, ali izbjegavajući pritom bankarske kredite ili izdavanje obveznica. Ujedno, poslovanje poduzeća se smatra puno transparentnijim ukoliko je poduzeće izišlo na burzu, budući da je mnogo zainteresiranih za poslovanje te postoji stroža kontrola u obliku HANFA-e.
    Kod nas je država odlučila nastaviti s privatizacijom najvećih državnih poduzeća na takav način. Od 13. do 23. studenog 2006. hrvatski građani su po prvi puta mogli, još uz beneficije, pribilježiti se za kupnju dionica jednog od najvećih dioničkih društava na ovom području – INA-e. Iako popraćen s puno nedoumice, uglavnom zbog neznanja, IPO INE je u potpunosti uspio te je po istom principu započela priprema prvih javnih ponuda T-HT-a i HEP-a.


    Javna ponuda T-HT-a

    Prva javna ponuda dionica INA-e je služila kao svojevrsna uvertira ili priprema za prvu javnu ponudu najveće telekomunikacijske kompanije kod nas: Hrvatskih telekomunikacija ili T-HT-a. Situacija u kojoj se odvija ponuda je djelomično kompliciranija, budući da T-HT već ima većinskog vlasnika vlasnika – Deutsche Telekom, koji kontrolira 51% dionica. Vlada je odlučila prodati 20% od svojih 42% dionica.

    Prva javna ponuda T-HT-a je u početku bila najavljena za proljeće 2007. godine, no ubrzo je premještena na lipanj. Dugo vremena je bilo govora da će ponuda biti spremna do lipnja, no prije dva dana je objavljeno kako će javna ponuda ipak ići na jesen. Odluku pravdaju kompleksnošću pripreme prve javne ponude te činjenicom da je jesen bolje vrijeme za trgovanje dionicama nego ljeto, kada se obujam trgovanja na burzi smanjuje. Oko dionica T-HT-a se također čuje dosta skeptičnih mišljenja, počevši s pomicanjem prve javne ponude za pola godine. Među najvećim argumentima protiv kupovanja dionica T-HT-a stoji činjenica da se upravo rješavaju sporovi oko vlasništva nad distributivno-telekomunikacijskim kanalima (DTK) kojima prolaze kabeli T-HT-a, no nalaze se na državnom zemljištu. T-HT ih je do sad smatrao svojima te je, sukladno tome, naplaćivao ostalim operaterima pristojbu za njihovo korištenje. DTK su prikazivali u svojoj bilanci, gdje čini značajan udio. Ukoliko T-HT izgubi pravo nad DTK mrežom, imovina će im se znatno smanjiti, što će svakako negativno utjecati na cijenu dionice.

    Drugi veliki argument koji govori protiv rasta dionica T-HT-a je količina konkurencije na tržištu. Kako imamo nekoliko operatera i na fiksnoj i na mobilnoj telefoniji, smatra se da nam se tržište poprilično liberalizira, što znači da nekad monopolistički T-HT gubi svoj udio na tržištu. Konkurentske kompanije nude jeftinije usluge i time otimaju značajan dio korisnika. Međutim, moje je osobno mišljenje da će dionice T-HT-a svakako rasti. T-HT je čak i u boljoj situaciji nego što je INA. Unatoč konkurenciji, T-HT kontrolira većinu hrvatskog telekomunikacijskog tržišta i to se neće tako skoro promijeniti. Po meni, u korist tome da se T-HT ne zabrinjava oko konkurencije govori činjenica da iako svi konkurenti nude svoje usluge prilično jeftinije, T-HT na njihove poteze ne odgovara. Kompanije koje se ozbiljno boje gubitka tržišta na dnevnoj osnovi mijenjaju svoje cijene ili se već nekako prilagođavaju novim konkurentima. T-HT je uglavnom koristio samo agresivnu marketinšku kampanju, primjerice korištenjem mnogih oglašivačkih poruka za MaxADSL i MaxTV proizvode. Kao kod nas najveća kompanija na tom području, a još i potpomognuta snažnim Deutsche Telekomom, T-HT svakako ima financijskih sredstava i sposobnosti odgovoriti na poteze konkurencije istim metodama, no činjenica da drže cijene više govori da očito imaju još prednosti.

    Do sad su značajan dio profita ostvarivali iznajmljivanjem DTK mreže, a u budućnosti će možda ipak morati naći neko drugo rješenje ako izgube spor. Grad Varaždin je već počeo naplaćivati telekomunikacijskim kompanijama pristojbu za korištenje DTK, polazeći od zaključka da se DTK nalazi na gradskom zemljištu, a gradili su ga građani Varaždina. Bilo je govora o tome da je, ukoliko izgubi mrežu, T-HT kupiti mrežu u Zagrebu te time vratiti dobar dio profita. Unatoč svemu, T-HT je ostvario osam milijardi kuna prihoda i dvije milijarde kuna profita u 2006. godini, što dovoljno govori o njegovom moći na hrvatskom tržištu. T-Mobile na području mobilne komunikacije ima preko dva milijuna korisnika, što čini 50% ukupnog tržišta. Taj postotak je tako visok unatoč činjenici da je mobilna telefonija znatno liberalnija od fiksne – konkurencija postoji već duže vremena, a sad se pojavila i nova.

    Još jedan od argumenata protiv kupovine dionica T-HT-a koji se istaknuo je sveopći pad vrijednosti telekomunikacijskih kompanija. One su maksimum svoje vrijednosti dosegle 1998-1999. godine, nakon čega je uslijedio drastičan pad. Ipak, dionice telekomunikacija su od tad u oporavku. Samo područje telekomunikacija još uvijek ima jako puno mjesta za razvoj i širenje, a time i za zaradu telekomunikacijskih kompanija. Nedavno provedeno istraživanje je pokazalo da Hrvati u prosjeku znatno više razgovaraju na mobitel od Nijemaca. Bilo kako bilo, dionica T-HT-a je kvalitetna i sigurno će djelomično samo zbog toga rasti na tržištu kapitala kojem nedostaje takvih dionica. U prilog ide i činjenica da su do sad isplaćivali dio profita kroz dividende.

    Razlozi za porast dionica T-HT-a nakon javne ponude su se do sad temeljili na samoj kompaniji, njenoj kvaliteti i položaju na tržištu. Međutim, uz to se vežu i drugi značajni činitelji. Zašto je dionica INA-e narasla puno više od njene realne vrijednosti? Razlozi sigurno leže i u činjenicu da hrvatski investicijski fondovi barataju s jako velikim količinama novca – većim nego što ga mogu plasirati na hrvatskom tržištu. Fondovi ulažu u sigurnije dionice provjerenih kompanija, a T-HT to svakako je. Već sam naglasio da našem tržištu nedostaje kvalitetnih dionica, a to će se pogotovo osjetiti na fondovima. Ukupna imovina investicijskih fondova u Hrvatskoj je u ožujku 2007. porasla na 22,2 milijarde kuna, što čini porast od čak 14% od veljače. Preračunato i raspodijeljeno, to bi značilo da je svaki dan u ožujku u fondove stavljeno 138 milijuna kuna. Od toga, najveći dionički fondovi su PBZ Equity, ZB Aktiv i Raiffeisen Central Europe sa, redom, 1,85, 1,78 i 1,59 milijardi kuna imovine. Cjelokupna imovina fondova je 41,4% veća nego krajem 2006. godine. Investicijski fondovi već imaju dionice INA-e u svojim portfolijima, a sigurno će uzimati i T-HT, što će neminovno prouzročiti rast tih dionica.

    Osim fondova, značajno će ulagati i ljudi. Oni koji su zaradili na dionicama INA-e imaju kapital za kupovinu dionica T-HT-a, a oni koji nisu kupili dionice INA-e neće htjeli propustiti ponovno takvu sličnu priliku. Vlada je predviđala do 30000 zainteresiranih za dionice INA-e, a pojavilo se 44000. Uzevši to u obzir, sada pretpostavljaju da bi broj građana zainteresiranih za kupnju dionica T-HT-a mogao biti oko 70000. No, za ovu javnu ponudu je HANFA najavila mogućnost trgovanja varantima, odnosno pravima na kupnju dionica, a uravčunavši to dolazimo do procjene o čak dvostruko većem broju kupnji dionica T-HT-a. Velik broj zainteresiranih, ali neiskusnih investitora može i negativno utjecati na cijenu dionica, pogotovo ako će što prije po izlasku na burzu htjeti prodati, ili pak ako se uspaničare kad cijena počne padati.

    Zadnja dva razloga koja navodim su vezana uz odluke Vlade. Naime, bilo je govora o popustu na dionice T-HT-a koji bi se mogao kretati čak do 25% njihove vrijednosti. Cijena još nije određena, no po svim procjenam i vijestima do sad, trebala bi biti do 250 kn. Ukoliko Vlada ponudi popust građanima, zarada će biti garantirana već razinom tog popusta. Zadnji razlog koji na neki način jamči rast dionica je i interes same Vlade. Pri tome ne mislim samo na interes zarade – jer država mora naći sredinu između zarade za sebe i zarade, tj. zadovoljstva građana koji će kupiti dionice na javnoj ponudi – već na interes koji će Vlada imati od zadovoljnih građana. Naime, ova godina je izborna godina, a datum prve javne ponude T-HT-a se postavlja blizu datuma izbora. Ukoliko javna ponuda dobro završi, vladajuća stranka će imati (bar) 70000 zadovoljnih dioničara od kojih će neki sigurno njima pokloniti svoj glas. Međutim, šteta koju bi mogli prouzročiti slabi rezultati prve javne ponude T-HT-a je još i veća od moguće koristi tako da će se Vlada sigurno pobrinuti da sve prođe u najboljem mogućem interesu za građane Republike Hrvatske, pogotovo zbog početnog uspjeha s INA-inom javnom ponudom. Udarac političkoj konkurenciji bi bio i veći time što upravo najveća opozicijska stranka – SDP – najavljuje porez na kapitalnu dobit. Sedamdeset tisuća zadovoljnih novih malih dioničara T-HT-a će na tako nešto gledati s krajnjim neodobravanjem.

    Izvor: Dinko Galetić, seminarski rad iz kolegija Financijske institucije i tržište kapitala na temu 'Javna ponuda dionica INA-e, T-HT-a i HEP-a', 24. 4. 2007. :)


    Evo još jednom ukratko razloga za kupovinu.

    unatoč konkurenciji, gotovo monopolist
    poduzeće s 8 milijardi prihoda i 2 milijarde profita
    50% korisnika mobilnih mreža
    velik potencijal razvoja telekomunikacija
    fondovi raspolažu s previše novca
    tržištu nedostaje kvalitetnih dionica
    ljudi ponukani zaradom INE
    moguć popust
    vladin interes dobre javne ponude
     
  3. Sherpa

    Sherpa Legenda

    Koja je fora fondova? Mislim, to znaci da apsolutno svi mogu uloziti i imati dobitak? U cemu je glavna kvaka?
     
  4. Mithrandir

    Mithrandir Aktivan Član

    Ovakav tvoj odgovor mi je jedina nagrada koju trazim ^^ Ajd nastavit cemo u novom topicu :)

    edit: malo ste prebrzi za mene. Ne bih preporucio PBZ Equity. Ajmo u novi topic.
     
  5. Sherpa

    Sherpa Legenda

    Ovakav tvoj odgovor mi je jedina nagrada koju trazim ^^ Ajd nastavit cemo u novom topicu :)
    Iako tvojim novcem barata neka druga osoba idalje postoji sansa da ti ta osoba sve sj♥♥e, ili se varam? Jer nista nije savrseno
     
  6. Nea

    Nea curica

    :cry: hmmm, ali T-HT JE krenuo u reklamnu kampanju, mislim nije bogzna što baš zbog tog monopolizma, ali bodovi na porošene kune, pa onda zovu kući i uvlače se jedva preživjeh :cry:

    INA je druga stvar ona još jaaako dugo neće imati konkurenciju... no ja jesam skeptična po pitanju tih dionica jer nije da im se monopolizam nije počeo tresti..e sada Vlada, tu si u ravu totalno, no Vlada troši proračunsu lovu na socijalu preko granica izdržljivosti i treba joj lova i za to, a ne samo za pobjedu na izborima....

    hoću reći, ono što meni smrdi... sve je to lijepo, ali što će biti s tim za godinu dana? recimo... :viking:
     
  7. Mithrandir

    Mithrandir Aktivan Član

    Koja je fora fondova? Mislim, to znaci da apsolutno svi mogu uloziti i imati dobitak? U cemu je glavna kvaka?
    rece sherpa.

    Da, apsolutno sve fizicke i pravne osobe mogu uloziti. Kvaka je prihvacanje rizika. Da ti ekstremno predočim: Frend ti je stručnjak za kladionicu. On ti kaže "daj mi lovu, ja ću se kladit. Za tri mjeseca ti vratim trostruko, a sebi zadržim 10% ".
    Bi li mu dao lovu? Ne bi, jer je kladionica preriskantna i on moze sve izgubiti. Naravno, fondovi (i burza opcenito) nije isto sto i kockanje jer postoje pravila po kojima sve ide.
    Znachi fora je da oni zadrze godisnje recimo 2 ili 3% tvog uloga sebi za nagradu. Ako je imovina fonda milijardu kuna, to je 10 milja..
     
  8. Exxar

    Exxar Fantasy-Hr Urednik

    Fond radi tako da ti das pare u njega. Onda ekipa koja radi u fondu koristi te pare za trgovanje dionicama i slicno (dakle govorim o dionickim i mjesanim fondovima koji su najprofitabilniji i najrizicniji). Dakle, umjesto da ti rucno trgujes dionicama, dajes pare u ruke iskusnim ljudima koji znaju sto rade, i koji ce tvoje pare uloziti u gomilu razlicitih dionica. Ako se dogodi da neke od njih propadnu, ima dovoljno ostalih koje ce rasti da nadoknade gubitak. Jedina kvaka je da se tu i tamo zalomi neka godina u kojoj vrijednost fonda padne, no mnogo je vise godina u kojima vrijednost raste. Sto znaci da kratkorocno (tj. na 1 godinu) mozes izgubit pare, no vec preko 2-3 godine zagarantirana ti je dobit.

    Osim dionickih fondova imas i novcane, u kojima ne mozes izgubit pare niti kratkorocno, no dobit je u usporedbi sa dionickim fondovima minorna (razlika u redu velicine).

    ARGH LOCK NA OVAJ TOPIC
     
  9. Exxar

    Exxar Fantasy-Hr Urednik

    edit: malo ste prebrzi za mene. Ne bih preporucio PBZ Equity. Ajmo u novi topic.
    Cekam analizu :viking:
     
  10. Mithrandir

    Mithrandir Aktivan Član

    Nea, INA vec jako dugo ima konkurenciju. (makar ja to isto nisam znao) Kazu da ako se provozas prema moru, rijetkost je da ces sresti bas INA-inu crpku.

    Evo sad konkretnih brojeva. INA, tvrtka koja lošije stoji od T-HT-a, je davala dionice građanima po 1690 kn. Danas je prošlo 5-6 mjeseci i cijena dionica je 3200 kn!! Vec u prvom danu je skocila do 2500 kn, ustabilivsi se na 2100-2200. Vec se prvi dan .. prvi dan.. moglo zaraditi 500 kn po dionici.

    Ovako, imam i neke konkretne podatke zašto će rasti. Kod INA-e, država je dala dionice i građanima ali i nešto fondovima. Dakle, fondovi su mogli kupiti po istoj cijeni po kojoj su mogli i građani. Sa T-HT-om neće biti takav slučaj jer će država dati samo građanima, što znači da će fondovi kupovati od nas i da ćemo već moći nabiti cijenu u startu.
    Drugo, fondovi barataju s previše love i nemaju je gdje plasirati, a dionica T-HT-a će biti upravo stvar koju su baš baš svi fondovi čekali. To vam garantiram jer je na seminaru o tržištu novca bilo puno govora o tome, a fond menadžeri su izjavili da su već izdvojili novac za kupnju tih dionica!


    U društvu u kojem živimo, poslovne odluke se donose na dnevnoj razini. Poduzeća velikom brzinom reagiraju na poteze konkurencije. Kada je otvoren Lidl, Getro je istog dana dao sniženje na artikle koje je Lidl imao jeftinije. Ja sam na informatickom faksu, znam kojom brzinom kolaju informacije :) Tako da ova sporost T-HTa samo govori o njihovoj moci.
     
  11. Exxar

    Exxar Fantasy-Hr Urednik

    Da kazu. Na moru je sve tifon, i jos nekolicina... nema tamo ine.
     
  12. Nea

    Nea curica

    Crpke NISU INine, ali nafta je.
     
  13. Samwyse

    Samwyse Aktivan Član

    wtf, kod nas je svugdje ina, prvi puta cujem za taj tifon.
     
  14. Sherpa

    Sherpa Legenda

    Jedina kvaka je da se tu i tamo zalomi neka godina u kojoj vrijednost fonda padne, no mnogo je vise godina u kojima vrijednost raste. Sto znaci da kratkorocno (tj. na 1 godinu) mozes izgubit pare, no vec preko 2-3 godine zagarantirana ti je dobit.
    Fala. No o kolikim se padovima govori. Nekim minornim di su gubitci u granicama minimuma ili govorimo o vise od 50%?

    Naravno, fondovi (i burza opcenito) nije isto sto i kockanje jer postoje pravila po kojima sve ide.
    Nikad se nisam previse zamarao burzom, nazalost, vrlo cesto i igranje burzom zavrsi kao kockanje jer trziste napreduje i zna biti nepredvidljivo. No naravno da nikada ne bih kladionicaru dao da mi donese pare.
     
  15. Mithrandir

    Mithrandir Aktivan Član

    Ovo je e-mail koji mi je poslala mr.sc. Marina Klačmer-Čalopa, žena za koju je prof. dr. sc Marijan Cingula rekao da će uskoro postati jedan od vodećih stručnjaka na području tržišta kapitala u Hrvatskoj.
    Ja sam je u mailu prije pitao nešto vezano uz dionice T-HT-a.
    g. Mudrinić kojeg spominje u mailu je direktor T-HT-a

    Dinko,

    oprosti na nejavljanju. Malo sam u gužvi ovih dana.
    Oko T-Ht se svašta sada nagađa. Mogu ti prenijeti službenu izjavu g.
    Mudrinića, a to je da će 20% dionica biti usmjereno isključivo prema
    građanima, bez instiitucionalnih investitora. A već drugi dan od
    konferencije na kojoj je to rekao, čitam u novinama da u kuluarima kruže
    priče da će IPO biti na jesen i to s instit. investitorima. Oko toga sad su
    svakakva nagađanja i širenje loše propagande.
    U svakom slučaju, mislim da je T-HT slijediti INU i da uopće neće zaostajati
    po rastu cijena. Pa to nam je jedna od najkavlitetnijih dionica koje će biti
    u službenoj kotaciji. I praktički nema konkurenciju kao niti INA. I sigurno,
    kada jednom dođe na tržište, da će i fondovi navaliti. S druge strane,
    mislim da su fondovi već izdvojili svoj novac za tu dionicu, neće oni čekati
    zadnji tren. Barem je to bila izjava jednog fond menadžera kojeg sam isto
    imala priliku nedavno slušati.

    Pričat ćemo još o tome, nadam se da sam barem malo odgovorila na tvoja
    pitanja. Vidimo se u 12,15.

    Marina
     
  16. Exxar

    Exxar Fantasy-Hr Urednik

  17. Mithrandir

    Mithrandir Aktivan Član

    Sherpa, gubici su minorni. Nijednom fondu se u zadnjih par godina nije dogodilo da je poslovao jednu godinu s gubitkom. Čak bih se i usudio reći s prinosom manjim od 30%. Fora je da ako i počne propadati fond, ti odmah možeš povući lovu van i spasiti većinu, za razliku od kladionice :)

    Jedan jedini fond kod nas je padao, ne sjecam se tocno koji, ali u 3 godine je pao 70 ili 80%, dakle gotovo propao, ali tad je počeo rasti i j♥♥eno je narastao, godišnji prinosi kao i kod ostalih fondova.

    Još bih ti dao stranicu www.hrportfolio.com
     
  18. Exxar

    Exxar Fantasy-Hr Urednik

    Jedan jedini fond kod nas je padao, ne sjecam se tocno koji, ali u 3 godine je pao 70 ili 80%, dakle gotovo propao, ali tad je počeo rasti i j♥♥eno je narastao, godišnji prinosi kao i kod ostalih fondova.
    To bi bio ST Global Equity. 3. slika.
     
  19. Mithrandir

    Mithrandir Aktivan Član

    E bas taj treci link, ST Global Equity. O tome sam pricao. U Hrvatskoj trenutno imamo 83 (ili koji vise) investicijska fonda. Od toga dvadesetak dioničkih i dvadesetak mješovitih. I svi su u plusu, možda 2 ili 3 su na nuli ili malom plusu.

    Ovo je drugi mail koji mi je poslala mr.sc. Klačmer-Čalopa vezano uz T-HT:

    "Lijep pozdrav!

    Dobivanje punomoći se rješava kod javnog bilježnika. Nisam upoznata s točnom
    procedurom, ali pretpostavljam da se moraju naći obje strane i potpisati
    ugovor. Ako se radi o punomoći kod glasanja na skupštini, više o tome ćete
    pronaći u našem Zakonu o trgovačkim društvima. U pravilu nema velike
    procedure, već samo pisani dokument kojim se potvrđuje da će opunomoćenik
    glasati prema uputama dioničara.
    Što se T-HT tiče, svakako će to biti jedna od boljih dionica koja je
    potrebna našim institucionalnim investitorima. Primjerice, mirovinskim
    fondovima, koji tako ionako imaju strogo propisanu strukturu ulaganja. Znači
    ta dionica im jako treba.
    Vidjet ćemo kako će se stvari još razvijati.
    Hvala za vrlo zanimljivu prezentaciju.

    Marina
    "
     
  20. Nea

    Nea curica

    :cry: Mith imaš dobre veze.. jel mogu biti tvoja prijateljica :viking:

    Ali zar nije onda bolje uložiti u fond pa nek on barata dionicama THT nego ići i kupovati direktno dionice... ili sam se ja negdje na putu izgubila :cry:

    :cry: i zašt sad ne valja onaj PBZ-ov E fond
     

Podijelite ovu stranicu