1. Disi Gost, Eydis turnir je počeo...PRIDRUŽI SE! Hop

    => Pravila i prijava ~ O V Đ E ~
    => Linkovi na igre ~ O V Đ E ~
    => Pitanja i komentari ~ O V Đ E ~

    Girly~ TRENUTNI POREDAK ~Girly
    - update 20.11.2016.

Američki Indijanci

Rasprava u 'Povijest i Mitologija' pokrenuta od Nazgul_rulez, 6. Veljača 2007..

  1. Nazgul_rulez

    Nazgul_rulez Aktivan Član

    Meni osobno jedan od najdražih naroda ikada ... polako ću pokušati kroz ovih nekoliko postova svima približiti sva ta plemena , poglavice i bitne događaje iz povijesti naroda nad kojim je načinjen najveći gednocid u povijesti ...


    SIOUX

    Sioux.- Jedan od najpoznatijih naroda sjeverno-američkih Indijanaca nastanjen u području između rijeka Mississippi i Missouri. Ime Sioux poslužilo je da se označi jezična porodica Siouan, čiji su oni najznačajniji članovi.

    Najranija poznata pradomovina Siouxa bilo je područje močvarnih predjela rižinih jezera, u današnjoj Minnesoti. Ovo je kraj poznat po tome što ga naseljavaju plemena veoma ratobornih plemena Chippewa ili Ojibwa Indijanaca, živjeli su od sakupljanja samonikle divlje vodene riže (Zizania aquatica). Chippewa Indijancima veoma srodni Menominee /(Malhomines = označava vodenu rižu)/ bili su toliko ovisni o ovoj biljci da su dobili naziv koji u prijevodu znači (Fr. Folles Avoines: "the wild oats people ili 'narod divlje vodene riže'. Chippewa Indijanci, njihovi vječni neprijatelji nazivali su Siouxe Nadowessi, Francuzi se u to preoblikovali na Nadowessioux, odnosno jednostavnije Sioux (izgovara se 'su', u pluralu 'suz'). Značenje ovog Chippewa-(možda pogrdnog ?) naziva je 'male zmije'. Pošto Siouxi nisu bili 'pleme' nego konfederacija od 7 'vatara' svako pleme imalo je poseban naziv za sebe, odnosno za konfederaciju. Plemena kolektivno nazivana Teton sebe ili konfederaciju nazivala su Lakota (='saveznici'), Indijanci Dakota, po kojima su dvije savezne američke države (North Dakota i South Dakota) dobile ime općenito su poznati (unutar anglofonske zajednice ) kao Santee. Treća zajednica srodnih plemena nama poznati kao Yankton sebe su nazivali Nakota. Od ovih Nakota, jedna grupa Wazikute Indijanaca (od Yanktonai Siouxa) odvojila se i priključila lovcima na bizone poznatim kao Plains Cree. Oni dan-danas sebe nazivaju Nakoda. Nakoda (poznatiji kao Assiniboin) i Nakota Indijanci se ne smiju brkati, ali rođaka imaju na obije strane.

    Neka plemena Siouxe su nazivali 'rezači vratova' , tako su ih Vrane nazivali Mar-an-sho-bish-ko u značenju "cutthroats.", Komanči Túyetchíske, Arapaho Indijanci Natni ili Natnihina, Caddo Indijanci (Tsaba'kosh ili Ba-akush',) sve u istom značenju (' "cutthroats.'); Ute Indijanci zvali su ih Pámpe Chyimina (ili Hand Cutters), sami sebe ('službeno') kao plemena saveza zovu Ocheti shakowin = "Seven Council Fires"

    Siouxe isprva nalazimo u području rižinih polja u Minnesoti osobito se navode jezera Mille Lacs. Indijanci iz ovih krajeva (Menominee, Chippewa i Siouxi) želi su ovu biljku i koristili je u prehrani. Borba za prevlast nad poljima riže između Chippewa i Siouxa dovela je do progona Siouxa iz tih krajeva. Oni rijeku Missouri prelaze prije 1750. Na području Black Hills-a nalazimo ih 1765.

    1862. Mala Vrana (Little Crow ) napravio je pokolj u Minnesoti pobivši 700 naseljenika i 100 vojnika. Kasnije su još dva datuma veoma značajna u njihovoj povijesti. To je pobjeda Bika Koji Sjedi (Sitting Bull, ili Tatanka Yotanka ) koji je 1876. sa svojim Siouxima i još nekim saveznicima potukao armiju generala Custera i mnogobrojnih dragovoljaca na rijeci Little Bighorn . Ovoj bitki prethodila je i malo spominjana borba na Devils Toweru . Ovdje su veoma žestok otpor priredili manje pokretni starci koji nisu mogli pratiti tempo plemena. Bik Koji Sjedi tražio je najpovoljniji položaj za pružanje otpora dobro-opremljenoj američkoj vojsci . -Drugi značajan ali tužan događaj zbio se 1890., kada je izvršen veliki pokolj nad plemenom Miniconjou, u kojemu su najviše stradali žene i djeca. Ovaj događaj baca veliku ljagu na američku povijest, poznat je kao Wounded Knee Massacre . Čest moto članova AIM-a (American Indian Movement) je 'remember Wounded Knee' . -Siouxi dana žive po rezervatima u Sjedinjenim Državama i Kanadi.

    Siouxi su tipično pleme prerijskih Indijanaca, lovaca na bizone. Njihova najkarakterističnija nastamba je kožni šator tepee. On se lako sklapa i rasklapa i prenese na drugo mjesto i ponovno postavi. Bizon, glavna lovina, koristi se za hranu, izradu nastambi, odjeće, pokrivača, tetiva za lukove, i drugih sitnih stvari. Od bizona se nije ništa bacalo. Uništenje ovih životinja dovodi do gladi među stanovnicima prerija kao što su Indijanci Blackfoot, Arapaho, Cheyenne, Kiowa i drugi. Konačna posljedica bila je mržnja prema bijelcima i rat. –Izgubivši izvor hrane Indijanci postaju ovisni o pomoći koju im daje vlada. Oni moraju prepuštati svoju zemlju državi ili je prodavati u bescjenje. -Konj je još jedan simbol kulture i Siouxa i drugih prerijskih skupina. Konj je simbol bogatstva, za njega se kupuju žene; čovjek bez konja je nitko i ništa, on nema nikakvog ugleda.

    Šamani su igrali značajnu ulogu među Siouxima. Postojali su i šamani-berdaši, bili su rašireni među mnogim plemenima, kao kod Indijanaca Navaho (koji su ih nazivali "Nadle"), Illinois-Indijanci također ih poznaju, i drugi. Siouxi su ih zvali "winktes". Šaman-berdaš bio je veoma utjecajan, on je nosio žensku odjeću, a u borbi nije smio nositi 'muško' oružje. Berdaše se veoma poštivalo, ali su se istovremeno pravile i šale na njihov račun. Oni su svakako bili homoseksualci, a među njima (općenito) bilo je i brakova. Riječ berdaš (u Engl. "bardache,") vuče porijeklo od perzijskog "bardaj", u značenju pasivnog homoseksualnog partnera

    7 Vatara Siouxa:

    1) Teton (Lakota ili Teton). 7 plemena:


    Blue Shade, Sioux.
    1.Blackfeet (Sihasapa). Na rezervatu Standing Rock, nešto na Cheyenne River Reservation. 6 bandi:Sihasapakhcha, Kanghishunpegnaka, Glaglahecha, Wazhazhe, Hohe, Wamnughaoin.

    2. Brulé. Na rezervatima Rosebud i Lower Brule, nešto na Standing Rock Reservation. Bande:Iyakoza, Chokatowela, Shiyolanka, Homna, Shiyosubula, Kanghiyuha, Pispizawichasha, Waleghaunwohan, Wacheunpa, Shawala, Ihanktonwan, Nakhpakhpa, Apewantanka.

    3. Hunkpapa. Na rezervatu Standing Rock. 7 bandi:Wakan (holy person), Chegnakeokisela (half breechcloth people), Talonapin (fresh meat necklace people), Cheokhba (sleepy kettle), Chankaokhan (sore backs), Tinazipeshicha (bad bows), Chantaapeta (fire heart)

    4. Miniconjou (Mnicouyou). Najpoznatiji im je bio poglavica Bigfoot. Ubijen na mjestu Ranjeno Koljeno, veliki dio plemena izmasakrirani je 29. prosinca 1890. Danas žive na rezervatu Cheyenne River sa bandama Itazipco, Sihasapa, i Oohenonpa, nešto na Standing Rock Reservation.

    5. Oglala. Na rezervatu Pine Ridge, nešto na Standing Rock Reservation. Sastoje se od 7 bandi (spominje ih i John Robinson; 1879): Payabya, Tapishlecha, Kiyuksa, Wazhazha (Pine Ridge Reservation), Iteshicha, Oyukhpe, Waglukhe (Uglavnom na Pine Ridge Reservation i nešto na Rosebud).

    6. San Arcs (No Bows, Itazipco, Itazipacola). Rezervat Cheyenne River, nešto i na Standing Rock Reservation. 6 bandi: Shinalutaoin (scarletcloth earring), Wolutayuta, Mazpegnaka (wear metal in the hair), Tatankachesli (dung of a buffalo bull), Shikshichela (bad ones of different kinds), Tiyopaoshanunpa (smokes at the entrance to the lodge).

    7. Two Kettle (Oohenonpa, Oohenumpa) Na rezervatima Cheyenne River i Rosebud. Dvije bande: Oohenunpa, Lawakhota.
    Santee Sioux:

    2) Mdewakanton. Santee Reservation, Nebraska. 12 bandi: Kiyuksa, Ohanhanska, Tacanhpisapa, Anoginajin, Tintaotonwe, Khemnichan, Kapozha (Kaposia), Magayuteshni, Mahpiyamaza, Mahpiyawichasta, Kheyataotonwe, Taoapa.

    3) Sisseton. Na rezervatu Sisseton, South Dakota, dio na Devil’s Lake Reservation, North Dakota. Dakota. 6 bandi: Witawaziyataotina, Itokakhtina, Kakhmiatonwan, Maniti, Keze, Chankute.

    4) Wahpekute. Fort Peck Reservation, Montana. Dvije bande: Inkpaduta, Wamdisapa.

    5. Wahpeton. Devil’s Lake Reservation, North Dakota, dio na rezervatu Sisseton, 10 bandi: Inyancheyakaatonwan, Takapsintonwanna, Wiyakaotina, Otechiatonwan, Witaotina, Wakpaatonwan, Chankaghaotina, Inkpa, Mdeiyedan, Inyangmani

    Yankton Sioux:

    6. Yankton. Na rezervatu Yankton, South Dakota. 8 bandi: Chankute, Chagu, Wakmuhaoin, Ihaisdaye, Wacheunpa, Ikmun, Oyateshicha, Washichunchincha.

    7. Yanktonai. Na rezervatu Standing Rock i Fort Peck. 13 bandi:Wazikute (dali su porijeklo Assiniboinima), Takini, Shikshichena, Bakihon, Kiyuksa, Pabaksa (Devil’s Lake Reservation), Putetemini, Shungikcheka, Takhuhayuta, Sanona, Ihasha, Iteghu, Pteyuteshni.

    Upper Yanktonai: Wazikute, Takini, Shikshichena, Bakihon, Kiyuksa, Pabaksa. Ostali su Lower Yanktonai

    Daleko najpoznatiji poglavica Siouxa je BIK KOJI SJEDI , o njemu u slijedećem postu :unsure:
     
  2. Nazgul_rulez

    Nazgul_rulez Aktivan Član

    Tatanka-Iyotanka


    Najveći poglavica Lakota Siouxa Tatanka-Iyotanka
    je poznatiji pod imenom Sitting Bull ili Bik koji sjedi .

    Prvi puta je okusio bitku sa 14 godina. io je to napad na selo plemena Crow kako bi oteli konje i žene . Sa američkim vojnicima prvi se puta sukobio 1863. kada su "Plave bluze" napale njegovo selo kao odmazdu za napad indijanaca na jedno naselje . Iako nisu bili odgovorni za taj napad Tatankin narod je pretrpio odmazdu američke konjice . Tada Tatanka-Iyotanka počinje svoj pohod na bijelce. Već slijedeće godine u planinskom lancu Kildeer indijanci pod njegovim vodstvom su porazili konjicu , a odmah potom vodio je i opsadu utvrde Rice koju je uništio .
    Zbog svoje iznimne hrabrosti proglašen je poglavicom 1868. godine .

    1874, otkriveno je zlato na teritoriju njegova plemena . Prvu ekspediciju je vodio general George A. Custer , koji je potvrdio nalazišta zlata na svetim zemljama indijanaca . Budući da su indijanci u tom trenu postali prijetnja , američka je vlada poništila odluku kojom im omogućava neometano uživanje svoje zemlje donijevši novu po kojoj su suvi indijanci koji se do polovice 1876. ne nađu u rezervatu smatraju neprijateljima i slobodno ih se smije ubiti .

    Tatanka-Iyotanka je odlučio da lakote ostaju na svojoj zemlji . Američka je vlada poslala 3 ekspedicije pod vodstvom generala Crooka i Gibbona , te poručnika Terrya da protjeraju Lakote u rezervat.

    Tatanka-Iyotanka je okupio svoje saveznike Lakote , Cheyenne i Arapaho indijance ze počeo ritual sunca . Tijekom rituala dobio je viziiju mnoštva američkih konjanika kako napadaju logor. Zadivljen likom i vizijom Tatanke-Iyotanke , mladi poglavica Ogalala Siouxa Crazy Horse , naređuje svojim jahačima da krenu u susret neprijatelju ...njih 500 je u potpunosti razbilo Crookeovu postrojbu .

    Kako bi proslavili pobjedu indijanci se premještaju u dolinu Litllebighorna .
    Tamo ih se skuplja oko 3500 , a tada ih napada Custer . Nakon što su uništili 7. konjičku indijanci Lakota plemena su postali trn u oku američke vlade . Uskoro u to područje pristižu tisuće konjanika i protjeruju Lakote daleko na sjever prema Kanadi .

    Nakon što je prešao u Kanadu i izvan domašaja američke konjice Tatanka-Iyotanka odbija svaki sastanak i razgovor sa američkim vlastima .

    Nakon nekoliko godina ipak popušta jer je njegov narod ostao bez hrane, šalje svog mlađeg sina da obavi predaju , a američke vlasti tada hapse cijelo pleme i protjeruju ih prvo u Standing Rock rezervat , a potom u Fort Randall kako bi ih odvojili od ostalih Siouxa .
    2 godine američke vlasti drže kompletan narod Lakota kao ratne zarobljenike

    Nakon toga se vraćaju u Standing Rock rezervat gdje ga tjeraju da radi na polju i odnose se prema njemu kao prema smeću .
    Nakon 4 godine u rezervat dolaze američki senatori koi razgovaraju s njim i dopuštaju mu da se slobodno kreće .

    Tatanka-Iyotanka se pridružuje Buffalo Billu i njegovom cirkusu gdje je izdržao 4 mjeseca , a bitan je podatak da se s njime rukovao i predsjednik SAD-a Grover Cleveland , koji je htio stisnuti ruku najvećem poglavici kako ga je nazvao .

    Nedugo nakon povratka imao je još jednu jako viziju ..." Manituu je sišao sa oblaka i rekao mu da će ga ubiti vlastiti ljudi "

    Pet godina nakon toga nažalost i ta se vizija obistinila . 1890. u rezrvatu se spremao proces Plesa Duhova ...to je bio proces prizivanja moćnih duhova da uklone bijelce sa zemlje i vrate indijanski način života . Savezne vlasti su se pobojale velikog vođe i poslale 43 indijanska policajca da ga uhite . Tog jutra je nastala gužva jer su se sljedbenice Tatanke Iyotanke pobunili protiv njegova privođena ...u svom tom metežu jedan mladi indijanski policajac je prišao poglavici i iz blizine mu pucao u glavu .

    Tatanka-Iyotanka je pokopan u Fort Yatesu u južnoj Dakoti , a 1953. ostaci su prebačeni u Sjevernu Dakotu , u Mobridge gdje veliki granitni blok obilježava grob po mnogima najvećeg indijanskog poglavice .


    APACHE

    Apache (hrvatski Apači).- Jedan od najznačajnijih naroda velike etno-lingvističke porodice Athapaskan u području američkog jugozapada

    Apači se dijele na dvije glavne geografske grupe, Western (Zapadni) i Eastern (Istočni) Apači. U grupu Zapadnih Apača nazivanih i Coyotero spadaju plemena:

    San Carlos Apache, koji se dalje dijele na bande Apache Peaks, Arivaipa (Aravaipa), Pinal i San Carlos vlastiti. Ovo pleme naseljeno je danas na rezervatu San Carlos u Arizoni.
    White Mountain Apači (Bjelobrdski Apači), nastanjeni su na rezervatu Fort Apache ili White Mountain, također u Arizoni.
    Cibecue Apači nekada u području Cibecue, Carrizo i Canyon Creek, a danas žive na rezervatu Fort Apache.
    Pleme Tonto nastanjeno je također u Arizoni na rezervatu Tonto Apache. Ove Indijance neki dijele na dva Tonto plemena, odnosno na Northern i Southern Tonto.
    Sva ova apačka plemena kolektivno su nazivana i San Carlos Apači.

    Druga velika grana Apača su Istočni Apači sada nastanjeni na rezervatima u Novom Meksiku i Oklahomi. To su Jicarilla na rezervatu Jicarilla Apache; Mescalero na rezervatu Mescalero Apache; Lipan Indijanci iz zapadnog Texasa, njihovih potomaka valjda još ima na rezervatu Mescalero Apache ali gube svoj identitet. Lipana ili njihovih potomaka još ima u Texasu, jezik im je izumro.

    Pleme Kiowa Apache, ranije nazivani Cataka, od povijesnih vremena žive udruženi s Kiowa Indijancima. Zajedno s njima su lutali i logorovali i danas zajedno žive u Oklahomi. Svoj su jezik Kiowa Apači ipak sačuvali i nisu preuzeli jezik kiowa. Unutar Kiowa-zajednice nazivani su imenom Semat.

    Pleme Chiricahua, vodilo se pod Zapadne Apače, nakon ratova protiv bijelaca koje je vodio Geronimo deportirani su na područje Floride gdje su mnogi pomrli. Nakon desetak godina dozvoljen im je povratak na Zapad, pa su danas nastanjeni u Oklahomi i u rezervatu Mescalero u New Mexicu.

    Najbliži srodnici Apača su Navaho Indijanci, preme njihovoj tradiciji Apači i Navaho bili su nekada jedan narod koji se kasnije podijelio. Jezik Navaho Indijanaca vodi se u južnu Athapaskansku skupinu i pripada apačkim jezicima. Srodstvo s njima su vjerojatno imali i nestala plemena Jano, Jocome i veoma agresivni Toboso Indijanci iz sjevernog Meksika. Ova plemena su nestala, i uglavnom ih svrstavaju u porodicu Athapaskan.

    Ime 'Apache' došlo je vjerojatno iz Zuñi naziva ápachu, "neprijatelji", oni pak sami sebe nazivaju Inde ili N'de, 'ljudi'.
    Apači i susjedne grupe.Domovina Apača je veliko područje u današnjim državama New Mexico, Arizoni, zapadnom Teksasu i jugoistočnom Coloradu, često prodirali u sjeverni Meksiko.

    Za Athapaske se kaže da im je postojbina zapadna Kanada i Aljaska odakle su se širili na jug. Dio njih, današnji Pacifički ili Središnji Athapaski, naselili su se u području jugozapadnog Washingtona, jugozapadnog Oregona i sjeverozapadne Kalifornije. Dio je nastavio put na jug gdje ih Coronadova ekspedicija prvi puta susreće 1540. godine. Ońate ih prvi puta naziva Apačima 1598. Mooney je (1928) procijenio da ih je 1600. godine moglo biti oko 5000. Dolaskom Španjolaca njihova povijest prepuna je krvavih sukoba i ratova, isprva sa Španjolcima a kasnije (sredinom 19. stoljeća) i s Amerikancima. Za to vrijeme Apači su dali niz proslavljenih poglavica, Cochise, Geronimo, Mangas Coloradas i Victorio, jedni su od najpoznatijih.


    Geronimo, na konju prvi slijeva, u pratnji Chiricahua ApačaRatovi s Apačima završili su pred kraj 19. stoljeća. U kolovozu 1886. Geronimo i njegovi Chiricahua i Mimbreño Apači (njih 340) poslani su u Fort Marion, na Floridi, gdje je veliki dio njih pomro. U listopadu 1894. preostalih 296 članova s Geronimom vratilo se u Oklahomu u Fort Sill, gdje su još vođeni kao ratni zarobljenici. Tu je Geronimo umro od pneumonije 1909. godine u dobi od 80 godina. Chiricahue u Fort Sillu, uključujući i one rođene u Floridi i Oklahomi, nakon Geronimovog zarobljavanja vođeni su kao ratni zarobljenici sve do njihovog službenog oslobađanja 1913. Te godine njih 87 dobilo je zemlju u Oklahomi. Dio Chiricahua, kasnije se vratio u New Mexico, gdje još žive na Mescalero rezervatu, a dio je ostao živjeti u Oklahomi s plemenima Kiowa i Kiowa Apache.

    Apači su bili nomadi, lovci i sakupljači, organizirani po malenim bandama koje su se bavile lovom i sakupljanjem, značajan dio prihoda potjecao je i od pljački susjednih Pueblo plemena a kasnije i španjolskih naseljenika. Nešto obrade zemlje nalazimo kod Zapadnih Apača. Dobivši konje od Španjolaca postali su veoma vješti jahači i još opasniji ratnici. Klasična nastamba bio je jednostavan zaklon od granja i grmlja, takav zaklon naziva se 'wickiup', javlja se kod Chiricahua. Drugi Apači gradili su kolibe oblika kupole s kosturom od topolinog drveta ('cottonwood'; Populus deltoides. ), prekrivene travom, one su nazivane 'kowa'. Njihovi rođaci Navaho imali su veće nastambe, poznate kao 'hogan'. Društvo je bilo matrilinearno i matrilokalno kao i u Hopija i Navaha. Odjeća Apača bila je od jelenje kože za muškarce i žene. Kod muškaraca sastojala se od košulje, nogavica 'leggings' , obaveznih pregača i visokih mokasina 'moccasins'. Jelenje kape s atraktivnim simbolima također su se nosile. Žene su nosile suknje od jelenje kože i visoke mokasine od istog materijala. Hranu Apači uglavnom dobivaju lovom. Lovili su jelene, medvjede, divlje purane (Puebli su ih uzgajali), zečeve, planinske lavove, i drugu divljač, kod nekih prerijskih Apača bilo je i lova na bizone. Ribu Apači nisu lovili ni jeli.

    Najveći poglavica Apača je bio Geronimo , o njemu u jednom od slijedećih postova :laugh:
     
  3. Nazgul_rulez

    Nazgul_rulez Aktivan Član

    ŠOŠONI

    Shoshoni (Shoshone).- Ime glavne gupe Shoshonean govornika nastanjenih u Velikom Bazenu (Great Basin)u području zapadne i sjeverozapadne Nevade (Zapadni Šošoni), sjevernog Utaha ('Werber' Ute), središnjem graničnom području Nevade i Utaha (Gosiute), središnjem i južnom Idahu (Northern Shoshoni i Lemhi Shoshoni), u graničnom području sjeveroistočnog Wyominga sa Idahom (Sheep-Eaters), jugoistočnom Wyomingu (Wind River ili Eastern Shoshoni), u Kaliforniji u području Panamint Valleya (Panamint ili Koso), i na kraju u zapadnom Teksasu (Comanche). Sva ova nabrojena plemena pripadaju grupi pravih Šošona, i jezično čine skupinu jezika poznatu kao Central Numic. –Glavne grupe Šošona su Western, Northern i Wind River, koje se dalje dijele na niz lokalnih skupina. Komanči su po krvi Wind River Šošoni od kojih su se odvojili. Panamint Indijanci (uz Komanče) još su jedna grupa koja živi dugo

    Vremena odvojena od matične šošonske zajednice, odnosno pravih Šošona. Indijanci 'Weber' Ute, tako poznati, ne pripadaju grupi Ute Indijanaca, nego su dobili krivo ime, i pripadaju pravim Šošonima. - Central Numic skupina zajedno sa skupinama Southern Numic i Western Numic čini grupu šošonskih jezika koja je prije označavana imenom Plateau Shoshonean.

    -–Široj grupi Šošonskog stanovništva, to jest Shoshonean-govornicima, pripadaju plemena Ute i njihove lokalne grupe, nadalje Chemehuevi i srodnici im Southern Paiute, Indijanci Northern Paiute, Bannock, Kawaiisu, Owens Valley Paiute i Mono, ali ne spadaju u prave Šošone, nego šošonskoj pod-porodici ili porodici.

    Značenje imena Shoshoni nije poznato, i vjerojatno je nastalo od nekog stranog naziva. -Čest naziv Snake (Zmijski Indijanci) koje im se daje, uglavnom se odnosi na njihove skupine Yahuskin i Walpapi iz Oregona.

    Veliki dio Velikog Bazena je suha pustinja, prilično nepogodna za život. Šume borova mogu se naći tek u planinama ili u blizini potoka i jezera. Klima je ljeti suha i vruća, i ekstremno hladna zimi. Cijeli Bazen okrružen je planinskim lancima. Na istočnim granicama proteže se Stjenjak (Rockies) i Sierra Nevada na zapadu. Plato Colorada čini mu južnu granicu dok se na sjeveru nalazi Plato Columbia. Planine što na istoku i zapadu okružuju veliki Bazen ne pogoduju prodoru kišnih oblaka koji na njima ostave svu kišu, istovremeno je evaporacija u bazenu veoma visoka, godišnja padalina iznosi 5.1–51 cm. Godišnje. Šošoni su ipak ovdje opstali. U veoma negostoljubivom području Velikog Bazena Indijanci su morali najviše vremena provoditi u potrazi za hranom. Izvori su bili veoma škrti, zmije, razni kukci i opasni pauci, te rijetko raslinje bili su im sav izbor. Obitelji Zapadnih Šošona živjele su na najškrtijem tlu, organizacija bijaše ograničena na nekoliko srodnih porodica, koje su ljubomorno čuvale svoje izvore prehrane. Kretali su se pješice. Njihovi domovi bijahu vjetrobrani od granja preko ljeta, ili čunjaste kolibice wickiup preko zime. Odjeća Zapadnih Šošona je oskudna, i mnogo siromašnija nego kod Sjevernih i Wind River Šošona, koji su na izbor imali preriju, bizona i konje.

    Pravi Šošoni danas žive po brojnim malenim rezervatima u Nevadi (Western Shoshoni), Utahu (Gosiute), Idahu (Northern Shoshoni, Lemhi; 9,400, 2000.), Wyomingu (Wind River) i Kaliforniji (Panamint; 100, 2000.), te Komanči u Oklahomi (7,000, 2000.)

    Najveći poglavica Šošona je bio Heebe Tee Tse .


    KOMANČI

    Comanche.- Pleme američkih Indijanaca nastanjeno tokom 19. stoljeća u južnim prerijama zapadnog Teksasa, danas žive u Oklahomi s plemenima Kiowa i Kiowa Apache. Komanči po jeziku pripadaju porodici Uto-Aztecan, točnije grani pravih Šošona.

    Komanči samo sebe nazivaju Ne'me ne, Nimenim ili Nüma, u značenju "people". Razna plemena su ih različito i nazivala, obično imenom koji označava neprijatelja, tako su ih Navaho Indijanci zvali Na'`lani ili "many aliens," ili možda "many enemies", ali oni su tako nazivali sva prerijska plemena. Dolaskom na južne prerije oni su Navahima bili strani narod i nipošto prijateljski raspoloženi. Pleme Wichita nazivalo ih je Na'taa, u značenju 'snakes' ili ‘enemies’; ime Nar-a-tah, kod Waco Indijanaca i Na'nita kod plemena Kichai, obadva plemena srodni su Wichitama, pa i njihovi nazivi svakako imaju isto značenje. Zmija je kod gotovo svih sjevernoameričkih plemena uobičajeni naziv za neprijatelja, sjetimo se i da ime Iroquois znači 'male zmije (ili) guje'. Svi ovi nazivi porijeklom su dok još Comanche nisu ušli u savez sa Apačima i Kiowama. Kiowe su ih također nazivali 'zmijskim ljudima' (=snake men) ili 'narodom reptila' (=reptile people), to jest Bo'dalk' ińago, ili drugim imenom Gyai'-ko, što znači bukvalno ‘enemies’. Kod drugog poznatog prerijskog plemena Cheyenne naziv je opet vezan uz zmiju, a bio je "snake people" ili u njihovom jeziku Shishinówutz-hitä'neo. Najjužnije pleme koje je s njima, čini se zbog imena, imalo posla, bili su Comecrudo Indijanci koji njih ali i ostala ratoborna plemena nazivali Selakampóm. Značenje nije poznato, ali se vjerojatno ne razlikuje mnogo od gore navedenih. Ostali nazivi za njih bili su: Máhana (Indijanci Taos), Mahán (kod Isleta). Indijanci Jicarilla zvali su ih ‘ljudi’ (Indá). Pleme Arapaho za njih je imalo mnogo ljepše ime "having many horses." (Ca'-tha). Komanči su sa sjevera (Wyominga i Nebraske, odvojivši se od Wind Rivera prodrli su na konjima na južne prerije, gdje su zaslužili naziv ‘Lords of the Southern Plains’ koji i danas stoji zapisan na njihovoj plemenskoj zastavi.

    Samo ime Comanche, vjerojatno je iz jezika 'Miroljubivih' (Hopi Indijanaca) koji glasi Kománchi, što bi se moglo prevesti kao 'uvojak skalpa', odnosno 'scalp lock', i to od kopá 'top of the head' i mánchi 'tied lock of hair'.

    Šošoni osamnaestog i devetnaestog stoljeća bili su podijeljeni po kulturno srodnim ali politički nezavisim bandama, od kojih se svaka sastojala od proširenih porodičnih jedinica. Komanči 18. stoljeća sastojali su se od 3 glavne grane, ili bande, to su: Yamparika ili 'Jedaći korijenja ' (Root Eaters), Jupe ili Timber People i Kotsoteka ili Buffalo Eaters). Negdje sredinom 19. stoljeća pojavile su se nove bande, zbog njihove agresivnosti slabo poznate, to su: Tenewa or Tenema (Downstream People), Penateka (Honey Eaters), Nokoni (Wanderers), i Kwahada (Antelope). Kasnije se ipak spominje 12 priznatih bandi od koji je danas pet praktično izumrlo:

    1) Hois (timber people),
    2) Jupe (ili Hupene, Yupini),
    3) Kotsoteka (ili Caschotethka, Koocheteka, Kotsai) (buffalo eaters), Ova banda po Carol A. Lipscomb naseljavala je današnui zapadnu Oklahomu, a često su logorovali duž Canadian Rivera.
    4) Kwahada (Quahadi ili Kwahadi, Kwahari, Kwaharior, Quahada) (antelopes), Ova, jedna od najpoznatijih bandi lutala je zapadnim Teksasom u području Llana Estacada.
    5) Parkeenaum (water people),
    6) Nokoni (Detsanyuka, Naconee, Nakoni, Nawkoni, Nocony) (people who return, ili Those who turn back), Carol A. Lipscomb za njih kaže da su lunjali od regije u sjevernom Teksasu do planina Novog Meksika. Zajedno s Tenawa i Tanima nazivani su Middle Comanches (Carol A. Lipscomb).
    7) Pehnahterkuh (wasps),
    8) Penateka (ili Penande, Penetethka) (honey eaters), Oni su po Carol A. Lipscomb igrali najznačajniju ulogu u povijesti Teksasa.
    9) Tahneemuh (ili Dehaui, Tanima, Tevawish, Yanimna) (liver eaters),
    10) Tenawa (ili Tahnahwah, Tenahwit) (those who stay downstream), Za bande Tanima i Tenawa Carol A. Lipscomb navodi da su dijelili područje s Nokonima
    11) Widyunuu (ili Widyu Yapa) (awl people), i
    12) Yamparika (ili Yamparack, Yapparethka) (root eaters). Oni su ime dobili po jestivom yampa-korijenju i bili su najsjeverniji od svih Komanča, po Carol A. Lipscomb na sjever su se širili sve do rijeke Arkansas.
    Drugi razni autori spominju i bande (prema Sultzmanu):

    Ditsakana, Frederick Webb Hodge ovu bandu identificira s bandama Widju i Yamparika, drži ih za iste.
    Guage-johe,
    Hainenaurie (ili Hainenaune),
    Itchitabudan,
    Ketahto, Kod Frederick Webb Hodgea Keaston;
    Kewatsana,
    Kwashi,
    Motsai, Frederick Webb Hodge ih drži za jednu od 12 priznatih bandi
    Muvinabore,
    Nauniem,
    Nonaum,
    Pagatsu, Frederick Webb Hodge ih drži za jednu od 12 priznatih bandi
    Pohoi (adoptirani Shoshoni),
    Titchakenah,
    Waaih, i
    Yapaor.

    Preci Komanča navodno su isprva (u 17. stoljeću) stanovali u području Yellowstona. U svakom slučaju, sigurno je da su se odvojili od Šošona plemena Wind River (Istočni Šošoni ; Eastern Shoshones), no već ih kao vlasnike velikih stada konja nalazimo 1705. u Novom Meksiku, gdje među prvima postaju poznati kao tipično prerijsko pleme. Prodorom u Texas, oni otuda tjeraju Apače, i 1790. i 1840. ulaze u formalnu alijansu s Kajovama (Kiowa) i Šajenima (Cheyennes).

    U kasnija vremena Komanči sudjeluju u potpisivanu više ugovora sa Sjedinjenim Državama. 1865., uglavnom banda Yamparika potpisuje ugovor ' Treaty of the Little Arkansas River’ ( [1]). Godine 1867. potpisuje se drugi ugovor ' Treaty of Medicine Lodge Creek’, koji potpisuju sve bande osim Kwahada, čije su se poglavice tada nalazile u posjeti Santa Feu. Dok se veličina rezervata (Little Arkansas reservation), iz prvog ugovora, neprekidno smanjivala, prema drugom ugovoru oni trebaju dobiti škole, kuće i ostalo. Tim su ugovorom ušli i u konfederaciju s plemenima Kajova i Kiowa Apache. Ovaj savez ostaje na snazi do 1963., kada su Komanči istupili iz saveza i osnovali svoju vlastitu političku organizaciju 'The Comanche Tribe of Oklahoma’. U tom međuvremenu, između 1901. i 1906. Kiowa-Comanche-Apache Reservation se ukida i zemlja se dijeli pojedincima plemena (160 'akara' po glavi), višak zemlje otvoren je za naseljavanje bijelaca. Posljedica je da su Komanči ostali okruženi bijelim ne-indijanskim stanovništvom. Bivši ratnici, danas su postali vrlo aktivni u anglo-američkoj ekonomiji. Pleme ima prihode iz više nezavisnih resursa, kao što su 'bingo'. Skupa sa Kiowa Apache Indijancima posjeduju i 'water park'.

    Komanči su tipično prerijsko pleme koje je živjelo od lova. Zimi su živjeli od lova na jelena, losa, antilopu i drugu manju divljač. Dolaskom proljeća došli bi i bizoni pa su odlazili u preriju, prateći krda, i postavljali svoja sela u tradicionalne kružne oblike. Od bizona su dobivali odjeću, obuću i oruđe. Meso bizona bio je osnov za izradu pemmicana, koji se na naročit način uz neke biljne dodatke (orasi) konzervirao i čuvao u kožnim vrećicama 'parfleche'. Uz meso pemmican je sadržavao i koštanu srž i masnoće. Svojim kvalitetnim pemmicanom Komanči su trgovali s drugim plemenima, u zamjenu za duhan, med i drugo. U lovu na bizone radije su koristili koplja duga i do 14 stopa (4 metra), nego strijele. Muškarci su nosili kožne pregače i košulje, a žene kožne košulje i duge dekorirane haljine. Zimi bi uz ovu odjeću na sebe oblačili i kožne 'leggingse' (nogavice) i krznene ogrtače. Nesrodno drugim prerijskim plemenima je, što su njihove mokasine bile pođonjene žilavom bizonovom kožom, a i premazivali su ih mastima kako bi postale nepromočive. Životni stil Komanča je obilježen lovom, ratom i velikom ljubavi prema ženama. Žena je kod njih vezana uz kuhanje, čišćenje, sakupljanje i brigom o svojoj djeci koju uvijek vuku na sebi dok su maleni. Kako djeca rastu tako starije osobe sve više počnu da brinu o njima, i podučavaju ih na vlastitom iskustvu. U svojoj starosti oni svakako na taj način stječu prijatelje koji će im zatrebati. Komanči su religiozan narod, ali nemaju mnogo ceremonija tijekom godine. Vizija je najvažnija stvar u njihovom životu, oni je zovu 'puha'. Puha je zaštitnik koji se javlja izazvana naročitim pripremama kod mladih dječaka. Ona će čuvati njega, obitelj i njegovo oružje. Kod ljudi koji posjeduju izrazito jake puhe' i nauče tajna znanja, 'medicinu', te upoznaju bilje tada oni mogu postati 'medicinemen' (vračevi), to jest šamani.

    Malo je poznata činjenica da su Komanči bili jako aktivni u američkoj vojsci kao radio vezisti , to je pogotovo došlo do izražaja u WW2 i korejskom ratu gdje su protivnički radio vezisti koji su presretali poruke odaslane tim putem ostali zbunjeni čuvši njima nepoznat govor .
    Svi ti Komanči , Navajo i Arapaho indijanci koji su služili u američkoj vojsci , bili su u Thunderbird diviziji ...
     
  4. Freya

    Freya goddess of eydis

    a nešto o sjeverozapadnim indijancima?

    pa nešto o sjeveroistočnim indijancima? :cocky:
     
  5. Freya

    Freya goddess of eydis

    Možda će nekoga zanimati i nešto o vjerovanjima američkih Indijanaca. Pa evo! :blush:


    Vjerovanja i mitovi sjevernoameričkih Indijanaca nastali su i razvili se na ogromnom i prirodno vrlo raznolikom području, unutar velikog broja etničkih zajednica; barem 236 poznatih, koje govore na najmanje 134 različita jezika i nariječja. Vjerovanje i mitologija pojedinih skupina najčešće se razlikuju od ostalih i u uskoj su vezi s prirodnim obilježjima kraja u kojem zajednica obitava, što je, opet, uvjetovalo i njezin način života. Iako među različitim narodima postoje i očigledne sličnosti - posljedica zajedničke kulturne i jezične tradicije ili preuzimanja, opći dojam je raznolikost.

    Opću podjelu indijanskih plemena prema regijama na one u istočnim šumama, u velikim nizinama, na jugozapadu, na zapadu te na sjeverozapadnoj obali, slijedi i podjela vjerovanja i mitoloških priča.

    ISTOČNE ŠUME

    To je područje što se pružalo od Labradora i Hudsonovog zaljeva na sjeveru do Meksičkog zaljeva na jugu, a prema zapadu približno do Mississippija. U nekim su krajevima neka plemena bila udružena u svojevrsne 'konfederacije', kao što je bio Irokeški savez na sjeveru i savez Creeka na jugu .
    Sva plemena istočnog dijela šumskog pojasa vjeruju u vrhovno božanstvo, koje se ponekad na engleskom naziva Velikim Duhom. Ono je stvorilo svijet i sav život. Veliki Duh je nematerijalan i nevidljiv, nalazi se izvan osjetilnog svijeta i nije određena osoba o kojoj bi se pričale priče. Ponegdje ga nazivaju Mannitou. Svijet većine tamošnjih plemena čini nebo, sa četiri do dvanaest slojeva. U najgornjem sloju obitava Veliki Duh. Ljudima su bliži Sunce, Četiri vjetra i Majka Zemlja i njima se obično obraća pri pušenju svete lule ili lule mira.
    Plemena istočnog dijela šumskog pojasa svijet često nazivaju 'taj otok', a govornici skupine Algonkin, kao i irokeška plemena, drže svijet pločom koja počiva na leđima goleme kornjače. Nebo je krov ljudskog svijeta i ujedno podnožje najdonjeg sloja Neba. Razina koji počiva neposredno iznad zemlje boravište je Grom-ptica. To su ogromne ptice s ljudskim licem, čiji je lepet krila grom, a bljesak očiju munja. Strahovito su snažne i gdjekad znaju ubiti ljude i uništiti im ljetinu, no uglavnom su dobronamjerne jer donose kišu potrebnu nasadima i ispaši životinja koje ljudi love. Posvećene su im neke svečanosti među kojima je najpoznatiji ratni ples irokeških i Shawnee plemena, te nekih drugih skupina koja ga i danas izvode kao obred kojim nadziru vrijeme.
    Sve ptice drže se službenicima ili pomagačima Grom-ptica i glasnicima između čovjeka i nebeskih sila.zbog toga je ptičje perje, a osobito orlovo koji leti na najvećoj visini, tako važan ukras pri obredima.

    Moćna božanstva žive i pod zemljom te pod površinom rijeka i jezera. Neka od njih su 'podvodni' odraz kopnenih bića, kao što su npr. podvodni vuk ili podvodni medvjed. Poput višeslojnog Neba, i podvodno-podzemni svijet također je višeslojan. najdublje borave najmoćnija božanstva - Podvodne pantere ili Divovske rogate zmije. Sva podvodna bića njihovi su glasnici i podanici. Ova su božanstva često zloćudna, pa je tako smrt utapanjem posljedica njihove proždrljivosti, no ona su i izvor velike mudrosti i iscjeliteljske moći, osobito pri liječenju biljem koje raste iz tla pa tako dobiva snagu od donjih sila.
    Grom-ptice su u stalnoj borbi s podvodnim božanstvima, no unatoč tome oni se međusobno nadopunjuju i nužni su u poretku svijeta, pa i sam čovjek dijeli osobine jednih i drugih. Velike oluje, potresi, poplave i razne druge prirodne nedaće posljedica su tih borbi.
    Manja božanstva Indijanaca istočnog šumskog pojasa duhovni su prauzori raznih životinja i biljaka. Osobito su značajni duhovi jelena, bizona, medvjeda, dabra, podvodnog vuka, kornjače, ribe i zmije. Albino životinje 'poglavice' su svoje vrste i moćni izvor goleme snage za osobu koju bi 'posvetile'. Među biljkama najvažniji su kukuruz i duhan, iako svaka biljna vrsta - kao i životinjska - ima svoj duhovni prauzor.

    U glavnom algonkinskom mitskom ciklusu središnji lik je Nanabush - Veliki zec, poznat i pod imenima manabozho, Wisaaka i Glooscap.On je utjelovljenje životne energije i izumitelj ili pronalazač mnogih stvari korisnih ljudima. Ponekad priče o njemu govore kao o junaku, no češće je grešan antijunak, ne baš dobrog karaktera, u stalnoj potreazi za hranom. Blisko je povezan sa svojom bakom Nokomis - Zemljom - i s mlađim bratom Chibiabosom, vukom, koji se pojavljuju u uglavnim pričama ovog ciklusa.
     
  6. shade_slayer

    shade_slayer THe Duke

    moze mi netko dat link ili nesto jer mi hitno trebaju sve info o navaho indijancima...i njihovom sustavu sifri u drugom svj ratu!!
     
  7. Nea

    Nea curica

  8. Freya

    Freya goddess of eydis

    CRTICE O INDIJANCIMA

    Drevni petroglifi
    Na području jugozapadnih američkih država (Utah, Arizona, New Mexico, Texas) postoje crteži na stijenama, za koje se pretpostavlja da je najstarijima od njih oko 12000 godina, što znači da su počeli nastajati još potkraj paleolitika. U kanjonima, pećinama i na stijenama urezani su ili uklesani mnogobrojni simboli i figuralni prikazi, čije je značenje izgubljeno tijekom vremena. Općenito se drži kako predstavljaju i važne događaje iz života neke zajednice, kao što je npr. dolazak Europljana; zatim svakodnevna zbivanja kao što su lov i robolov; odnos između ljudi i prirode; vjerske obrede, vjerovanja ili molitve; ratove i mitološke priče i likove. Za narode jugozapada današnjih SAD ti su petroglifi bio dio njihovog svijeta od vremena stvaranja i još uvijek sadrže osobite simbole vezane za njihovu davnu povijest, društvo i snažna vjerovanja.

    [​IMG]
     
  9. Lord Connor Atreid

    Lord Connor Atreid Novi Član

    Fascinantan, ponosan narod čija je sudbina najtužnija od svih ostalih....njihova sudbina je sramotno djelo koje će nas zauvijek pratiti
     
  10. Freya

    Freya goddess of eydis

    Sveta lula
    Obično nazivana 'lula mira' ili 'calumet', sveta lula imala je vjersko i političko značenje za domorodačko stanovništvo Sjeverne Amerike. Duhan simbolizira čudo stvaranja, a njegovim pušenjem ljudi pokazuju svoje štovanje Velikog Duha, stvoritelja svega. S dimom koji se uzdiže iz lule, uvis se prema Velikom Duhu uzdižu i ljudske molitve, misli i osjećaji. Ako vlasnik lule živi dobrim i religioznim životom, bit će mu uzvraćeno ćašću i snagom koju će dobiti.
    Lula mira imala je važnu ulogu i u političkom životu, osobito u reguliranju odnosa između europskih naseljenika i Indijanaca. Pušenjem svete lule uspostavljali su se odnosi prijateljstva i sloge među dvjema kulturama. Odbijanje sudjelovanja u obredu pušenja Indijanci su doživljavali kao izuzetno veliku uvredu.

    [​IMG]
     
  11. Freya

    Freya goddess of eydis

    Idemo dalje!! :love:

    Bizon
    Buffalo, poznat i kao američki bizon, činio je suštinski dio ekonomije i kulture Indijanaca prije dolaska Europljana - osobito naroda koji su živjeli na Velikim ravnicama. Od bizona se koristilo doslovne sve: meso, loj, koža, kosti, tetive, rogovi i papci, unutarnji organi, crijeva........ sve to držano je prekrasnim blagoslovom Velikog Duha, koji je njime blagoslovio i darovao ljude.
    Kao biće neposredno povezano s Velikim Duhom, bizon je štovan zvog svoje ogromne snage i moći, te onoga što su ljudi dobivali od njega. Vjerovali su da će dijete, u čijem je imenu sadržana i riječ 'buffalo', biti obdareno sličnom snagom, a lovci koji su ga sanjali zasluživali su da im ta životinja bude duhovni vodič u uspješnom lovu.
    Mnogo je mitoloških priča povezanih s bizonom, kao što su npr. 'Žena Bijelog bizona' Sioux i Lakota naroda ili 'Legenda o plesu bizona' naroda Crne Noge (Blackfeet).

    [​IMG]
     
  12. Freya

    Freya goddess of eydis

    Kachine

    Legenda kaže kako su davno.....vrlo davno na Zemlju sišla božanstva pod imenom Kachina, kako bi živjela među narodima jugozapada. Ljudi su ih u početku častili i uvažavali, no kako je vrijeme prolazilo, Kachine su opazili da ih ljudi uzimaju zdravo za gotovo, pa su odlučili napustiti ih i vratiti se na nebo. No prije odlaska podučili su ljude kako će izrađivati odjeću i maske prema njihovim likovima, kako bi za vrijeme obreda i plesova u tim kostimima, ljudi na sebe primili snagu Kachina, što je uključivalo i mogućnost prizivanja kiše za usjeve i zdravlja za ljude.

    Narodi Hopi i Pueblo izrađuju lutke Kachina (tithu), pomoću kojih svoju djecu poučavaju o tim božanstvima. Vjeruju da svaka lutka posjeduje nešto od moći Kachine kojega predstavlja. Lutke su načinjene od drveta ili korijena pamuka, obojane i ukrašene raznobojnim perjem i posebnim vjerskim simbolima.

    U jeziku Hopi kachina doslovno znači 'donositelj života' i može biti sve što postoji u prirodi i svemiru. Kod naroda Pueblo i Hopi postoji više od 400 različitih Kachina.

    [​IMG]
     
  13. Katur

    Katur Novi Član

    indijanci su bili savršeni! čuo sam da u ratovima nisu koristili oružje. zaletili bi se na konjima jedan u drugog, kao pravi vitezi, te bi se tako jako pljusnuli, da bi jedan pao sa konja, pa bi se smatrao kao mrtav, i morao čekati na rubu ratišta. nisu li pre dobri? i recimo, sve su riješavali referendumom, bez iznimke. liječnici su ih pri tome uvjek izvještavali o činjenicama, posljedicama i uzrocima. ja im se divim. američki domorodci me uvjek asociraju na slobodu i jedinstvo s divljinom. nažalost, blijedi čovjek je došao i silom uzeo sve. ponekad se sramim svoje kože. znam da nema veze samnom, al ipak...
     
  14. Veles

    Veles ljuta zvijer

    Ta zapadnjačka zaluđenost konceptom "plemenitog divljaka" :love:
     
  15. SonneLeonardus

    SonneLeonardus Novi Član

    indijanci su bili savršeni! čuo sam da u ratovima nisu koristili oružje. zaletili bi se na konjima jedan u drugog, kao pravi vitezi, te bi se tako jako pljusnuli, da bi jedan pao sa konja, pa bi se smatrao kao mrtav, i morao čekati na rubu ratišta. nisu li pre dobri? i recimo, sve su riješavali referendumom, bez iznimke. liječnici su ih pri tome uvjek izvještavali o činjenicama, posljedicama i uzrocima. ja im se divim. američki domorodci me uvjek asociraju na slobodu i jedinstvo s divljinom. nažalost, blijedi čovjek je došao i silom uzeo sve. ponekad se sramim svoje kože. znam da nema veze samnom, al ipak...
    Skalpiranje je isto bilo zanimljivo i viteško ponašanje.
    Npr, kad padneš, protivnik te(nerijetko živa) skalpira, pa se ti odvučeš na rub bojnog polja i praviš se mrtav...
    Mislim, wtf??? Bilo je takvih slučajeva, ali oni se uglavnom ponašaju na način na koji se ja ponašam u Ikariam-u, ...
    pljačkam susjede, proširujem teritorij, I ŠTITE SVOJU SLOBODU.
    Što, sad ćeš mi reći da su ih skalpiranju naučili zli bijelci, ili da su međusobne sukobe SVAKI PUT riješavali mirno??? Pa mislim, imali su međusobnih ratova više nego mi, europljani, i to ih je uništilo.
    Bijelci su išli i uništavali pleme po pleme, umijesto da su svako naselje organizirano napadali ujedinjena plemena, tipa komanči i apači, oni se se klali međusobno, pa tek onda sa bijelcima.
    Ni pripadnici istog plemena nisu se borili zajedno, jer bi svatko slijedio svog poglavicu, i napadao samo one bijelce unutar svog teritorija.
    Tragično su završili i zbog tehnološke nadmoći bezskrupuloznih amerikanaca, koji su svoje saveznike, koji su im pomogli protiv engleza, skoro istrijebili i poslali u rezervate.
    Da su se već onda držali po strani, i čekali kraj sukoba, pa napali oslabljenog pobjednika, oni su se dali kupiti za vatrenu bodu i pokrivače, za perlice i škart puške.
    Poštujem ih kao narod, ali ih isto smatram glupim oportunistima koji se nisu mogli udružiti, nego su dopustili da ih stoljetni sukob prepusti uništenju, selo po selo... Teritorij po teritorij... Pleme po pleme... I na kraju, cijeli narod.
     
  16. Mercenary

    Mercenary Gaunt's Ghost

    Skalpiranje je isto bilo zanimljivo i viteško ponašanje.
    Npr, kad padneš, protivnik te(nerijetko živa) skalpira, pa se ti odvučeš na rub bojnog polja i praviš se mrtav...
    Mislim, wtf??? Bilo je takvih slučajeva, ali oni se uglavnom ponašaju na način na koji se ja ponašam u Ikariam-u, ...

    A skalpiranje je Indijancima došlo od zapadnjaka , kad ima se plačalo za svaki engleski/francuski skalp ... :love:
     
  17. Klosharr

    Klosharr The Wild Rover

    Što, sad ćeš mi reći da su ih skalpiranju naučili zli bijelci
    ahem... vid vamo
     
  18. Freya

    Freya goddess of eydis

    Skalpirali su Skiti, Franci, Anglosaxonci...... to se radilo i u Aziji i u Africi......!! Mnogima je na pamet pala ista metoda uzimanja ratnog trofeja.

    A istina je da su američke Indijance tome naučili bijeli doseljenici.
     
  19. Freya

    Freya goddess of eydis

    Tecumseh, poglavica Shawneja, jednom je izjavio:" Zemlja je moja majka i na njezinim grudima ću se odmoriti."
    Izgovorene 1810. godine, njegove riječi odjekuju kroz vrijeme, prenoseći temeljno uvjerenje većine kultura sjevernoameričkih domorodaca. Majka Zemlja pojavljuje se u brojnim oblicima. Ona nam daje sve što je potrebno za održanje života i još više od toga: ona je hraniteljica. Ona je ishodišna točka i točka u kojoj se sve upotpunjuje. Kao što kažu Ojibwe:"Žena je zauvijek, vječna: muškarac izlazi iz žene i u ženu se vraća." Ona je tamo gdje počivaju kosti predaka. Sve karakteristike krajolika ljude podsjećaju na nju, a njihov identitet odražava njezine osobine. Majka Zemlja je ujedno i ono svakodnevno i ono sveto; nju je potrebno i njegovati i poštivati.


    Iz knjige Američki Indijanci, serije Velike civilizacije: život, mit i umjetnost.
     
  20. Freya

    Freya goddess of eydis

    Vražji toranj - Devil's Tower

    [​IMG]

    Neobična stjenovita formacija zvana Devil's Tower u Wyomingu, poznata je u više od dvadeset indijanskih plamena pod nizom različitih naziva, ali plemena Crow, Lakota, Kiowa, Arapaho, Shoshoni i Cheyenni imaju vrlo sličnu pripovijest o njezinu porijeklu.

    Priča se da je Mato Tipila ('Medvjedov tipi', na jeziku Lakota) brlog golemog grizlija. Neke indijanske priče govore o sedam sestara koje su bježale pred Medvjedom, a stijena je izrasla uvis kako bi ih odnijela u sigurnost. Tragovi - žlij♥♥ovi vidljivi na stijeni nstali su uslijed Medvjedovih uzaludnih pokušaja da se popne na stijenu. Sastre su uspjele pobjeći i kasnije su se pretvorile u sedam zvijezda Plejada.

    Pripovijesti plemena Cheyenne govore kako se stijena nalazi na mjestu na kojem je njihov junak Slatki Lijek doživio viziju dok je ležao na samrti, u kojoj je predvidio nestanak bizona, dolazak konja i utjecaj bijelog čovjeka.
    Lokalna plemena u blizini Mato Tipile još uvijek održavaju obrede, kao što su ritual znojenja, potrage za vizijama i plesovi Sunca, a tamo su se održavali i pokopi. :evil2:
     

Podijelite ovu stranicu